Ovogodišnji Svjetski ekonomski forum (WEF), koji će biti održan od 22. do 25. januara u švajcarskom ski centru Davos, baviće se problemima „Preoblikovanja sveta“, od kojih su najdominantniji rast multipolarnosti, finansijska kriza koja još nije prošla, galopirajuće klimatske promjene i rastuća nezaposlenost. Prema analizama više od 700 eksperata WEF-a, čini se da je svijet umesto globalizma sve više „na putu regionalne framgentacije uslijed nespremnosti država da učestvuju u svjetskim procesima udruženim snagama“.
Ako je jedan od prethodnih skupova WEF-a odlikovala promocija i razrada modela kojima bi se putem globalnih tehnologija otvorilo što više radnih mjesta, čini se, upozoravaju eksperti WEF-a, da je „danas na djelu porast nepovjerenja u internet i globalne komunikacije“. Govori se o „balkanizaciji sajber prostora“ uz naglašavanje opasnosti od pojave „globalnog sajbergedona“ (aluzija na Armagedon) u kojem hakeri uspješno miniraju sve ozbiljne poduhvate globalnih institucija, pogotovo sve ono vezano za prijeko potrebno on line obrazovanje i otvaranje novih radnih mjesta.
Aksel Leman, jedan od eksperata WEF-a, inače šef odjeljenja za procjenu rizika Ciriške osiguravajuće grupacije, dodaje: „Sve manje povjerenje u internet je posljedica zloupotrebe podataka, hakovanja i narušavanja privatnosti. Fragmentacija interneta (mjere selektivne zaštite koje nacionalne države preduzimaju shodno domaćim interesima) sama po sebi je pogrešan put za rješavanje globalnih problema jer uništava sve one prednosti koje web pruža. Umjesto da se postavljaju nacionalni zidovi daleko bolje je da konačno svi sjednu zajedno i hitno utvrde bezbjednosne globalne standarde i povrate povjerenje ne samo u web već kompletno u globalne komunikacije.
[widgets_on_pages id=”Baner”]
Četiri ključne teme kojima će se učesnici ovogodišnjeg WEF-a baviti su:
– Nestabilnost tržišta u razvoju kao posljedica rastućih socijalno, političkih i ekonomskih pritisaka
– Komercijalna i politička trvenja između država u kojima se trgovina i investicije sve više koriste kao izraz geopolitičke moći uz nuspojavu „žarišnih tačaka“
– Širenje sukoba niskog intenziteta koje prati opiranje najvažnijih svjetskih sila da intervenišu. Ovi sukobi se lako mogu pretvoriti u globalne probleme velikih razmjera
– Usporeni progres globalnih promjena koji odlikuje zastoj u globalnom upravljanju i nerješavanje ključnih problema današnjice
Džon Držik, ekspert WEF-a, posebno naglašava „da nas fragmentizovano geopolitičko okruženje i sve izraženije podjele na globalnom planu dovode u situaciju da se ključni problemi današnjice poput finansija, zdravstvene zaštite i energetike ne rješavaju a posljedice po sve nas mogu biti katastrofalne. Svijetu treba više koordiniranog globalnog upravljanja kako bi se spriječio razvoj trenutno „puzajućih požara“ po sistemsku stabilnost nacionalnih, regionalnih i globalnih uređenja u „eksplozije totalnih globalnih kriza“.
I za kraj da podsjetimo kako Svjetski ekonomski forum nije samo „jednogodišnji skup političko – poslovne svjetske elite“ već cjelogodišnji proces obzirom da Forum ima stalne radne grupe kojima koordinira implementaciju dnevno dogovorenih politika sa liderima preko 187 država svijeta.
