Od 31. Oktobra 1924.god. svake godine prva sedmica novembra je dan pojačane društvene odgovornosti banaka. Banke širom svijeta, na ovaj dan nagrađuju svoje najvjernije štediše i podsjećaju koliko je finansijska sigurnost bitna.
Tradicionalno, i ove godine Udruženje banaka Crne Gore u susret sedmici štednje, upriličilo je 30.10.2019.god. edukativnu posjetu osnovnoj školi Milorad Musa Burzan u Podgorici. Predstavnici Udruženja su pored predavanja o važnosti štednje podjelili rokovnike, promo materijale, majce sa maksimom štedimo za budućnost… koje su donirale banke u promociji sedmice štednje. Dani štednje su ustanovljeni da bi tih dana posebno naglasili važnost borbe protiv rasipništva, koliko je važna finansijska edukacija najmlađih i mladih kao garanta kvalitetne budućnosti svake države.
“Pismenost u oblasti ličnih finansija je od posebne važnosti, gdje ukoliko na vrijeme naučimo šta je novac, kolika je važnost planiranja i trošenja raspoloživih sredstava, može biti jedna od važnijih lekcija u odrastanju i donošenju odluka u životu. Edukacija je proces, a da moramo biti aktivniji ukazuje i podatak koji ukazuje da svaki četvrti student nije u stanju da na adekvatan način donosi jednostavne odluke vezane za svakodnevnu potrošnju, dok tek svaki deseti razumije kompleksnije probleme, poput poreza i kamatnih stopa”, navodi se u saopštenju UBCG.
Udruženje banaka Crne Gore, kako su kazali, se trudi da kroz predavanja, informacije i pitalice animira najmlađe da razmišljaju o novcu na pozitivan način, gdje treba štedjeti za nama neke značajne stavke, ali svakako ne padati u greške potrošačke i insistirati na brendiranim stvarima kojima stariji znaju da daju neodgovarajuću važnost. U Crnoj Gori je 2006. godine na štednim računima građana je bilo oko 186,1 miliona evra, a na kraju septembra 2019.god. iznosi oko 1,3 milijarde eura. Ukupno depozita na računima banaka krajem septembra 2019.god. je oko 3,5 milijarde eura dok je recimo septembra 2006.god. bilo 809,3 miliona eura.
“Stabilan rast štednje u Crnoj Gori govori o povjerenju u bankarski sistem i potrebi da se odvaja za neki budući period, potrebe, ili investicije, uprkos nikad dovoljnim primanjima i kupovnoj moći koja nikad nije na željenom nivou, ali svijest o štednji za budućnost svoju i svojih najbližih, je ipak vrlo prisutna”, zaključuju iz Udruženja banaka.