Predstavnici Vlade sastaće se danas sa poslanicima u Skupštini kako bi raspravljali o predlogu drugog paketa mjera koji bi Vlada trebalo narednih dana da usvoji.
Mnogi privrednici su pozdravili mjere, ali i istakli da su nedovoljne da nadoknade štetu koja je napravljena firmama koje su zatvorene nakon zdravstvenih mjera države.
Današnjem sastanku neće prisustvovati svi poslanici, jer dio opozicije bojkotuje parlament.
Funkcioner opozicionog Građanskog pokreta URA Miloš Konatar naveo je da bi bilo dobro da je pomoć Vlade izdašnija, te da je trebalo ranije izaći sa mjerama, jer mnoge firme ne rade od 15. marta.
– Vrlo važno je da se za privredne subjekte koji ne rade omogući neplaćanje poreza, ne odlaganje, s obzirom na to da ne rade odlukom države. Takođe, još niko od privrednih subjekata nije dobio nijedan euro pomoći, a već je prošlo mjesec dana otkako su firme zatvorene, ocijenio je Konatar za “Dan”.
Prema njegovim riječima, Vlada treba da upumpa pare u privredu, ali glavni problem je što država nema para.
– Ovaj paket pomoći je smiješan u odnosu na pakete pomoći iz regiona. Tačnije, predlog je prepisan od Hrvatske, ali je duplo manja pomoć nego kod njih. Suština je da što prije treba krenuti sa mjerama, april prolazi i nema se vremena za čekanje, kazao je Konatar.
Naveo je da po pitanju subvencija zaugrožene djelatnosti nema preciznih kriterijuma ko ima pravo na subvencije.
– Sa ovim mjerama se ne rješava problem likvidnosti, naglasio je on.
Na pitanje da li bi Vlada trebalo da subvencioniše pune bruto zarade na koje su radnici prijavljeni, Konatar je kazao da bi to bilo logično, ali i da je većina osigurana na minimalac.
– Logično bi bilo da Vlada subvencioniše platu radnika na koju je prijavljen, ali ne 70 odsto, već 100 posto. Država je donijela odluku da neka firma ne radi i država bi trebalo to da nadoknadi. Tako je logično. Takođe, obaveze za mart treba da se oproste, a ne odlože, rekao je Konatar.
Ponovio je da u ovom periodu PDV treba da se plaća po naplati, a ne avansno, kao i da država treba da da kolateral za kredite privrednika kod IRF-a. IRF je ugroženim klijentima tražio kolateral za pozajmicu po povoljnim uslovima.
(Opširnije u današnjem “Dan”-u)
