Bliži se Dan D za Zapadni Balkan, a prije svega za Crnu Goru i Srbiju. U utorak, šestog februara biće objavljena strategija Evropske unije (EU) o potencijalnom proširenju.
Ako budu usvojeni dosadašnji prijedlozi i ako ispuni uslove, Crna Gora i Srbija bi 2025. godine mogle da postanu punopravne članice Unije.
Prema do sada poznatim prijedlozima iz Nacrta ovog dokumenta, ruku pod ruku sa Crnom Gorom ide i Srbija, a uslov koji je neophodno ispuniti je vladavina prava. U slučaju Srbije još jedna stvar je neophodna – normalizacija odnosa sa Kosovom.
Srbija do EU, godina po godina
Prema onome što je do sada poznato, očekivanja su da bi tokom 2019. godine trebalo da budu ispunjena prelazna mjerila u poglavljima pravosuđa i unutrašnjih poslova, kao i puna normalizacija odnosa s Kosovom. U Poglavlju 23. Srbija ima 50 prelaznih mjerila, a u Poglavlju 24. njih 41, dok je prelazno mjerilo o Kosovu – potpuna normalizacija odnosa.
Po ispunjenju, EU bi trebalo da riješi pitanje mjerila za zatvaranje poglavlja, i da bude spremna za drugu fazu pregovora najkasnije do kraja 2019. godine.
Takođe, u Nacrtu se navodi da bi, pod uslovom da se ispune uslovi za zatvaranje u svim poglavljima, zemlje članice EU mogle da daju pristanak na zatvaranje pregovora sa Crnom Gorom i Srbijom na međuvladinoj konferenciji do kraja 2023. godine.
Nakon toga, i ako do tada budu uspješno zaključeni pregovori, 2024. godine trebalo bi da bude potpisan pristupni sporazum sa Srbijom i Crnom Gorom.
Sljedeći, i posljednji korak je ratifikacija pristupnih sporazuma, što bi značilo i ulazak u punopravno članstvo.
Ne samo dvije zemlje, već cijeli region
Kako je prije nekoliko dana objavio “Fajnanšel tajms” (FT), plan EU je da u svoje članstvo primi šest balkanskih država: Albaniju, Srbiju, Crnu Goru, Makedoniju, BiH, ali i samoproklamovanu državu Kosovo.
Glavni razlog za to je što Brisel smatra da je ovo “teren” preko kojeg se na hiljade migranata domogne tla Unije.
Međutim, FT navodi i da strategi EU strahuju da Rusija opasno širi svoju zonu uticaja, upravo na području gde tradicionalno već ima saveznike – Zapadnom Balkanu.
Moguće izmjene i slučaj Španije
Međutim, Nacrt ovog dokumenta, kako za sada izgleda, nije i konačan, jer svaka zemlja članica EU, može da pošalje svoje prijedloge, ali i zamjerke, kao što je to prethodih dana učinila Španija.
Naime, ova zemlja je EU proslijedila niz protestnih dokumenata, u kojima između ostalog piše da se protive korišćenju termina WB6 (skraćenica za šest zemalja Zapadnog Balkana), ali i da za njih “Kosovo nije dio procesa proširenja”.
Takođe, jedan od prijedloga je da se Kosovo može posmatrati samo kao region u okviru Srbije. Naravno, Španija ovo ne radi zbog Srbije, već prije svega imajući u vidu svoje interese, naročito prošlogodišnje iskustvo sa Katalonijom. Međutim, da li će se ova opaska naći u konačnom tekstu strategije, vidjeće se već za nekoliko dana.
Prije prijema, rješenje svih otvorenih pitanja
Ipak, postoji i jedna stvar koja je zajednička svim prijedlozima koji se odnose na ovaj dokument. Zemlje Zapadnog Balkana moraju prije konačnog prijema u EU, da riješe sva otvorena pitanja koja postoje već godinama, odnosno decenijama.
Šta je sa ostalim zemljama?
Za zemlje regiona, u Nacrtu strategije za proširenje Zapadnog Balkana piše da bi 2019. Albanija i Makedonija trebalo da otvore pristupne pregovore sa Briselom, a BiH da dobije status kandidata za članstvo u EU. Makedonija bi trebalo da postigne opipljive rezultate u rješavanju spora oko imena zemlje.
Što se Kosova tiče, piše da do kraja 2019. mora postići punu normalizaciju odnosa sa Srbijom, čime bi otvorilo put napretka prema Evropi. Bosna i Hercegovina bi do kraja 2023. trebalo da postigne napredak u reformama i funkcionalnosti kako bi bila spremna za otvaranje pristupnih pregovora.
Strategija o Zapadnom Balkanu usvojena je 6. februara u Strazburu, a samo dan nakon toga, tačnije 7. februara, evropski komesar za pregovore o proširenju Johanes Han dolazi u zvaničnu posjetu Srbiji.
Izvor: Srpska Cafe
