“Finansijska nezavisnost Agencije postaje realnost i glavni uslov za ostvarivanje punog potencijala radnih aktivnosti koje su usmjerne na mapiranje potencijalnih prekršaja na tržištu. Dodatno, aktivnosti Agencije predstavljaju branu ka narušavanju jednakih uslova za sve učesnike na tržištu. U ovom trenutku, Agencija ostvaruje priliv sredstava od procedura prilikom prijave koncentracija dok kazne, koje propisuje Sud za prekršaje, predstavljaju budžetski priliv. Prethodnih godina Agencija je „zaradila“ više novca državnom budžetu u odnosu na sredstva koja su dobijena iz budžeta”, kazao je u intervjuu za naš portal Dragan Damjanović, predsjednik savjeta Agencije za zaštitu konkurencije.
Koje su posljednje novosti u kontekstu usklađivanja crnogorskog zakonodavstva s evropskim pravom, u oblastima zaštite konkurencije i kontrole državne pomoći?
Kako i Evropska komisija navodi u svojim izvještajima, kada je u pitanju poglavlje 8 – Konkurencija, crnogorsko zakonodavstvo je, široko gledano, usklađeno s evropskim, ali prostor za dalju harmonizaciju postoji, ne bi li se Crna Gora što kvalitetnije pripremila za ispunjenje svog ključnog spoljnopolitičkog cilja, odnosno punopravnog članstva u Evropskoj uniji. U ovom kontekstu, važno je naglasiti kako je trenutno u fazi izrade novi Zakon o zaštiti konkurencije, koji će unijeti određene novine u crnogorsku legislativu, usklađene s evropskom praksom u oblastima konkurencije i državne pomoći. Ono što je za Agenciju za zaštitu konkurencije najznačajnije je što se od novog zakona očekuje da Agenciji omogući da samostalno direktno izriče kazne za kršenje pravila konkurencije, što nadležna tijela u zemljama članicama Evropske unije i rade, ali za sada u Crnoj Gori nije slučaj, već konačnu riječ ima sudstvo. Dodatno, novi zakon bi trebalo da, osim gorenavedene autonomije pri izricanju finansijskih sankcija, Agenciji za zaštitu konkurencije pruži i finansijsku samostalnost. Ovo bi omogućilo da se, između ostalog, procedure vezane za zapošljavanje novog kadra ubrzaju, kako bi se lakše odgovorilo na rastuće potrebe naše institucije, kao i na zahtjeve Evropske komisije vezane za jačanje administrativnih kapaciteta nadležnih tijela.
Da li je finansijska zavisnost od državnog budžeta predstavlja ključnu prepreku za dalju ekspanziju AZK-a po ugledu na tijela za konkurenciju država članica EU?
Kako nam je i nedavna rasprava na Odboru za ekonomiju i finansije i u plenumu Skupštine Crne Gore pokazala, finansijska nezavisnost Agencije postaje realnost i glavni uslov za ostvarivanje punog potencijala radnih aktivnosti koje su usmjerne na mapiranje potencijalnih prekršaja na tržištu. Dodatno, aktivnosti Agencije predstavljaju branu ka narušavanju jednakih uslova za sve učesnike na tržištu. U ovom trenutku, Agencija ostvaruje priliv sredstava od procedura prilikom prijave koncentracija dok kazne, koje propisuje Sud za prekršaje, predstavljaju budžetski priliv. Prethodnih godina Agencija je „zaradila“ više novca državnom budžetu u odnosu na sredstva koja su dobijena iz budžeta. Planirano je da pomenuta sredstva postanu izvorna sredstva Agencije čime bi bila obezbjeđena finansijska nezavisnost i riješeno ključno pitanje održivosti i funkcionalnosti Agencije. Podrška koju smo dobili od poslanika svih poslaničkih klubova ohrabruje nas da ćemo proceduru donošenja novog Zakona sprovesti u najkraćem mogućem roku.
Da li je došlo do opipljivog napretka i po pitanju ispunjenja ostalih uslova zadatih u poglavlju 8 – Konkurencija?
Nadležne institucije su, na liniji operativnih zaključaka s prošlogodišnjeg bilateralnog sastanka s generalnim direktoratom Evropske komisije zaduženim za pitanja konkurencije, trenutno u procesu izrade Akcionog plana za ispunjenje završnih mjerila u ovom poglavlju. Akcioni plan će ponuditi korisne smjernice segmentima našeg sistema koje će nam pomoći da zajedničkim zalaganjem, uz usvajanje novog zakonodavstva i rad na snaženju administrativnih kapaciteta nadležnih organa, omogućimo da poglavlje 8 bude među prvim narednim poglavljima koja će biti zatvorena – uprkos činjenici da je upravo ovo poglavlje Crna Gora posljednje i otvorila (u junu 2020). Sem ranije navedenih stavki, napredak na planu zatvaranja ovog poglavlja zavisi i od ostvarenog progresa u rješavanju tri slučaja dodjele državne pomoći koji privlače pažnju i domaće i evropske javnosti: Uniprom-KAP, Montenegro Airlines i Auto-put „Bar-Boljare“, na kojima Agencija i ostale institucije predano rade i o kojima se na redovnoj bazi izvještava Briselu. Istakao bih i da se na finalizaciji pomenutih slučajeva radi i u saradnji s evropskim ekspertima, u cilju dostizanja što kvalitetnijih rješenja, što je moguće više usklađenih s dosadašnjom praksom zemalja članica.
Kada je riječ o dodjeli državne pomoći, da li nadležne institucije prate zakonom definisane procedure?
U ovom pogledu, može se zaključiti da je volja za prethodnim konsultovanjem Agencije za zaštitu konkurencije prije eventualne dodjele državne pomoći – što je takođe od značaja za naš evropski put, imajući u vidu to da je u pitanju jedna od preporuka iz posljednjeg Izvještaja Evropske komisije o Crnoj Gori – sve izraženija. Ipak, i u ovom dijelu ostaje evidentno kako postoji prostor za dalji napredak. Agencija za zaštitu konkurencije, kroz nedavno intenziviranu kampanju podizanja stepena vidljivosti svog rada, sprovodi aktivnosti na planu daljeg motivisanja privrednih subjekata da redovno konsultuju Agenciju prije potencijalnih odluka vezanih za dodjelu državne pomoći, ne bi li se izbjegle negativne posljedice po preduzeća i građane u budućnosti.
Da li predstavnici političkih partija poštuju procedure prilikom planiranja dodjele državne pomoći?
Politička komponenta prilikom donošenja važnih odluka o dodjeli državne pomoći je često veoma izražena, a socijalno komponenta ovakvih predmeta čini ove odluke dodatno izazovnim u odnosu na trenutni zakonodavni okvir u oblasti kontrole državne pomoći. Svijest o važnosti prijave državne pomoći i davanja mišljenja Agencije u ex-ante kontroli (prije završetka transakcije), još uvijek nije na zadovoljavajućem nivou. U prethodnom periodu, predstavnici Agencije su kroz medijske nastupe govorili o važnosti prijave državne pomoći, jer nam praksa pokazuje, da sve potencijalno problematične transakcije vode do naknadne kontrole i negativnih mišljenja Agencije što vodi ka povraćaju sredstava, ugrožavanju radnih mjesta i td. Agencija je uvijek otvorena i spremna da konstruktivnim pristupom pomogne pronalazak rješenja prihvatljiv za sve strane i usklađen sa Zakonom o kontroli državne pomoći. U narednom periodu očekujemo proaktivan pristup nove parlamentarne većine i veću odgovornosti po pitanju dodjele državne pomoći.
U žiži javnosti našla se odluka Agencije o kupovini Željezare od strane EPCG. Uprkos postojanju prethodne kontrole, zašto je AZK morao donijeti odluku kroz proceduru naknadne kontrole?
Od početka mandata sadašnjeg menadžmenta Agencije, jedan od ključnih ciljeva u radu bilo je dostizanje EU standarda u ovoj oblasti uz jasno poštovanje postojećeg ugovoronog okvira između Crne Gore i EU i samog Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) kao krovog dokumenta. SSP obavezuje Crnu Goru da primjenjuje iste pravne norme u oblasti državne pomoći kao i zemlje članice i punu pažnju posvećuju poštovanju pomenutog zakonskog okvira kako državni intervencionizam ne bi ostvario negativan uticaj na tržišne procese. Svjesni važnosti ovog predmeta od samog početka smo pokušali djelovati preventivno i otvorenim stavom sudjelovati u pronalasku prihvatljivog rješenja. Nakon dodjele nezakonite državne pomoći Montenegro Airlines-u i prijetnje tužbom od strane 5 zemalja članica zbog kršenja odredbi SSP-a, svaki sličan potez doveo bi Crnu Goru u veoma nezavidan položaj i potencijalni prekid pregovora sa EU.
Donosioci odluka u Crnoj Gori nisu imali sluha i strpljenja da prilikom donošenja važnih odluka o dodjeli državne pomoći, a Željezara to svakako jeste, uključe i saslušaju sugestije Agenciju od samo starta procedure i na taj način u kasnijem procesu zajedničkim naporom kreiramo prihvatljivo rješenja za sve strane. 43. Vlada je prednjačila u tome. Praksa nam je pokazala da je svaka dodjeljena državna pomoć koja nije prošla prethodnu kontrolu, u ispitnom postupku naknadne kontrole pokazala kao nesuklađena ili nezakonita. Svijest političara o pitanjima dodjele državne pomoći i dalje nije dovoljno razvijena i vrlo često ovakve i slične transakcije budu efikasno sredstvo za ostvarivanje političkih ciljeva, bez prethodne analize koliko i kakvu štetu će nanijeti crnogorskoj ekonomiji i putu ka punopravnom članstvu u EU. Iskustvo zemalja članica ukazuje da jedino profesionalan i stručan pristup ovim pitanjima može rezultirati ishodima koji će biti prihvatljivi EU jer je državna pomoć jedna od politika koja nakon članstva u EU prelazi na nadnacionalni nivo u nadležnost Generalnog direktorata za konkurenciju (DG COMPETITION) u Evropskoj komisiji.
