Crnoj Gori trenutno nije potreban aranžman sa MMF-om, kazao je ministar finansija Aleksandar Damjanović. On je gostujući u emisiji “Takulin” na Gradskoj RTV, autora Bojana Vučinića, kazao da Vlada redovno izmiruje sve svoje obaveze poručujući da su prihodi od početka godine premašili plan. Damjanović je najaviou ovoj godini značajnije povećanje penzija, ali nije konkretno odgovorio na pitanje kada penzionerima sa minimalnom penzijom biti uplaćena najavljena jednokratna pomoć od po 150 eura.

Ako je neko nešto obećavao, kada je riječ o penzionerima, neka se, kako je rekao, isprsi i kaže ko je kome šta tačno obećao.

“U decembru je postojalo tzv. jednokratko davanje penzija, dakle penzije koje su na nivou prosjeka i ispod prosjeka, ali ja nisam nikome ništa obećao. Ako je neko obećavao neka se isprsi i kaže. Svakako ćemo razmišljati da ta podrška ima neki svoj smisao, dinamiku tokom narednih mjeseci, kada procijenimo da se stvaraju uslovi da možemo iz budžeta da isfinansiramo ponovo one koji imaju najniže penzije”, naglasio je Damjanović.

Bez euforije, bez obećavanja, ali sa onim što imamo realno u budžetu, kaže Damjanović. On je savjetovao onome koji obećava da bi bilo dobro da prije toga ima komunikaciju sa ministarstvom finansija.

“To su podaci koji se listaju za jedan sekund, da vidimo gdje smo, kad smo, kad možemo da planiramo, kad da obećavamo, i ako obećavamo da u tom nekom periodu izmirimo. Samo lagano, bez euforije, ovdje se govori o ozbiljnim stvarima i o potrebi da se sistem čuva, a da imamo konstantno i kontinuirano povećanje penzija”, istakao je Damjanović.

Redovno izmirujemo sve obaveze

Crna Gora, dodaje, bez nekog određenog zastoja izmiruje svoje obaveze takozvane mandatorne koje su definisane zakonima.

“Naravno dosta je tu nepredviđenih obaveza i stvari koje moraju da se rješavaju urgentno, poput Instituta ‘Simo Milošević’, itd. Ali se trudimo da ne kasni ništa što je zakonski definisano i da ispoštujemo sve ono što je obaveza definisana Zakonom o budžetu”, rekao je Damjanović.

Trenutno nam ne treba aranžman sa MMF-om

Kada je riječ o aranžmanu sa Međunarodnom monetarnom fondacijom (MMF) Crna Gora, prema njegovoj ocjeni, trenutno nema potrebu za tim potezom.

“Ukoliko se pokaže ta potreba, a da je u interesu države, mi ćemo svakako pristupiti ozbiljnim razgovorima i definisati aranžman. U ovom trenutku nam ne treba, imamo limit zaduženja koje je donijela Skupština i po njemu ćemo postupati. Ako bude većih poremećaja na globalnoj sceni, uzrokovanih i ratom i svim drugim okolnostima, spremni smo naravno, to je naše i pravo i obaveza”, naglasio je Damjanović.

Trudićemo se da minimalna penzija bude 300 eura

Idealno bi bilo da minimalna i prosječna penzija ne pada ispod 60 odsto minimalne i prosječne zarade, ističe Damjanović, naglašavajući da bi idealno bilo da je to na nivou dvije trećine.

“Ako govorimo o dvije trećine, to znači da bi minimalna penzija morala da bude 300 eura. To jeste veliki zadatak za fond PIO, to izgleda sada kao nemoguća misija, ali vidjećemo trendove. Konzervativno smo planirali prihode, biće ih više nego što smo mislili. Idemo s nacrtom Zakona u parlament. I u decembru smo otišli sa parlamentom da mnogo pojačamo prihodnu stranu, odnosno tekuće prihode i prihode od poreza. Vidjećemo gdje može doći do nekih ušteda i racionalizacija, da se otvore prostori za dodatna sredstva. Razmišljati da se kroz izmjene Zakona eventualno ubrza nivelacija penzija sa zaradama i da negdje stanemo iza najranjivije kategorije. Kao najugroženija kategorija zbog programa Evropa sad, i ostalih politika, penzioneri su u fokusu ove Vlade” kazao je Damjanović.

Ukoliko do maja formula ne bude išla u korist plana razmišljaće se, kako je rekao, o vanrednom usklađivanju.

Rast ekonomije u ovoj godini oko 4 odsto

Turistička sezona koja determiniše određeni dio rasta privrede u Crnoj Gori koji se tiče energetike, rasta cijena, itd. je neizvjesna pa zbog toga Damjanović ističe da ne bi volio da se “izlijeće” sa prognozama.

“Mi smo to planirali na nekom konzervativnom nivou, oko 4 odsto. Mislim da možemo na njega da računamo, čak i da turistička sezona bude na nivou prošlogodišnje. Ako to bude u nivou nekih naših planova, mislim da će rezultati biti mnogo bolji od očekivanih, da će i deficit koji smo projektovali biti niži i da ćemo ići prema onome što bi negdje bio i uslov za neke aranžmane koji bi nam otvorili vrata da imamo kontinuirano snižavanje deficita i jednu stabilizaciju javnih finansija u narednih godinu, dvije dana”, pojasnio je Damjanović.

Poreski dug u Crnoj Gori oko 800 miliona eura

Poreski dug Crne Gore u bruto iznosu, kaže, iznosi negdje oko 800 miliona eura.

“Tu se isključuju tzv. odnosi unutar sistema, dugovi koji su nenaplativi, koji se bilansom samo vode, itd. Zatezne kamate koje su visoke, dvocifrene maltene, žestoko opterećuju dio toga duga… Jedan dio se mora i može naplatiti”, jasan je Damjanović.

Naplata u maksimalnoj mogućoj mjeri, a da se ne uguši i ne uništi privreda odjednom, ističe, mora biti jedan od prioriteta Crne Gore.

“Uz to i širenje poreske baze, poreske osnovice, Crna Gora to mora radikalno da radi kako bi izbjegla i kako bi umanjila prostor za dodatna zaduživanja”, smatra Damjanović.

Prihodovali smo više nego što smo planirali

Ove godine je, dodaje, oko 10 odsto veća poreska naplata nego što je planirana.

“To vjerovatno ima uporište djelimično u stopi inflacije koja je tu negdje od 7-8 ili 9 posto, ali je negdje i plod napora i stalne komunikacije sa Upravom prihoda i carina da ne pada fokus i da se pokuša ta naplata uvesti u neke tokove. Vidjećemo i turističku sezonu, i fiskalizaciju i neke mjere koje pokušavamo da sprovedemo i kod naplate nekih stvare koje su bile nenaplative. Ogroman je potencijal”, smatra Damjanović.

Ne treba prodavati Budvansku rivijeru

Budvanska rivijera je već desetak godina u planu privatizacije, i kako ističe Damjanović, bilo bi dobro da smo imali privatizaciju nekih subjekata mnogo ranije, pa sada “ne bi bili u dubiozama od 30-40 miliona eura”.

“Isto tako nije dobro što smo neke subjekte privatizovali, koji su monopoli i koji su mogli da nam generišu tih 30-40 miliona, Telekom, Jugopetrol, itd. Moj stav je trenutno da ne treba prodavati Budvansku rivijeru, naročito ne ako je ista skončana sa betoniranjem Slovenske plaže. Budvanska rivijera ima nekoliko stvari koje mora da riješi koje su od zajedničkog interesa”, objasnio je Damjanović.

On dodaje da je najlakše privatizovati dobro preduzeće, pogotovo ono koje dobro posluje i dolazi iz turističke privrede.

“Nisam siguran da je isti slučaj sa nekim drugim preduzećima, ja sam za to da fokus usmjerimo tamo gdje procijenimo da u nekom srednjeročnom periodu nema spasa privrednom subjektu, ako nema strateškog partnera i da se na tu stranu okrene fokus. Što se tiče Budvanske rivijere i nju je lako privatizovati kada se u to krene, a trenutno je moj lični stav da nema potrebe za prodajom Budvanske rivijere”, ponovio je Damjanović.

Preko Pošte Crne Gore uspostaviti platni promet sa Srbijom

Iskustvo Republike Srbije sa poštanskom štedionicom tzv. „re-tail“ bankom je interesantno, kaže i ističe da Crna Gora ima Poštu koja je neiskorišćeni potencijal.

“Konkretno poštanska štedionica koja bi radila u Crnoj Gori sa građanima i poštanska štedionica koja radi u Srbiji bi imale taj platni promet direktan bez ikakvih problema”, objasnio je Damjanović.