Crnogorski ministar finansija u tehničkom mandatu Aleksandar Damjanović rekao je u intervjuu za Glas Amerike da se o zaduživanju, koje je predviđeno budžetom za ovu godinu, ponovo razgovara sa partnerskim bankama i najavio novi kreditni aranžman u februaru. Damjanović ne isključuje ni mogućnost aranžmana sa Međunarodnim monetarnim fondom, u slučaju pogoršanja tržišnih uslova, ali ističe da se o tome trenutno ne razmišlja.

Damjanović je političku i ekonomsku situaciju u Crnoj Gori za Glas Amerike komentarisao tokom posjete Vašingtonu gdje je prisustvovao Molitvenom doručku, a između ostalih, razgovarao je sa zamjenikom pomoćnika američkog državnog sekretara Gabrijelom Eskobarom.

Glas Amerike: Međunarodni monetarni fond iznio je optimističniju procjenu svjetskog rasta i pada inflacije za ovu godinu. Kakve su procjene za Crnu Goru?

Damjanović: Kada smo donijeli budžet krajem prošle godine, napravili smo jednu vrstu konzervativnih procjena i što se tiče rasta i inflacije. Nadamo se da će ona biti jednocifrena za 2023. godinu. Bila je dvocifrena protekle 2022. godine. Očekivanje je da ona ipak usporava i da u odnosu na mogućnost rasta crnogorske privrede, i u realnom i u nominalnom smislu, on bude iznad nekih naših projekcija. Tu smo bili konzervativni, planirali smo konzervatnivno spram toga i deficit budžeta i poreske prihode za tekuću godinu. Raduje optimizam kod MMF-a, imajući u vidu da su, kada sam bio ovdje na redovnom zasijedanju MMF-a i Svjetske banke u oktobru, te procjene bilo mnogo pesimističnije.

Glas Amerike: Ovogodišnjim budžetom predviđeno je zaduženje od oko 700 miliona eura. Gdje, kada i pod kojim uslovima ćete da se zadužujete?

Damjanović: Do 600 miliona bi trebalo da bude eventualna kreditna podrška. To je neki gornji nivo podrške. Da li će biti neophodno, to će zavisiti od rezultata i rasta privrede i privrednih aktivnosti generalno, i od turističke sezone, faktora inflacije. Išli smo sa varijantom da u ovom prvom dijelu godine, kada su problemi sa likvidnošću izraženiji imajući u vidu da se budžet najbolje puni od aprila pa do kraja jeseni, da otvorimo mogućnost eventualnog aranžmana koji bi nam prevazišao te probleme u likvidnosti. U pregovorima smo sa jednom tradicionalnom partnerskom bankom i tokom februara će već biti sklopljen jedan arnažman koji će nam olakšati da ovaj dio prvog kvartala prebrodimo sa dosta obaveza, sa uslovno rečeno manjim nivoom prihoda nego što je to tokom narednih kvartala.

Ostaće naravno jedan dio i razmišljamo u dva pravca. Ukoliko se ostvare prognoze MMF-a i neke naše, negdje se tržište stabilizuje, a time i eventualno cijena obveznica nekih naših na sekundarnom tržištu, mogli bi se stvoriti uslovi da – kažem ukoliko budu stabilna predviđanja i dođe do oporavka i uklanjanja recesije – da izađemo na tržište obveznica ukoliko normalno trendovi budu slični. Ostavili smo prostor da dodatnih 500 do 600 miliona obezbijedimo kroz kreditne aranžmame sa partnerskim bankama, prije svega sa ovim velikim koje su ranijih godina bile partneri Crnoj Gori u smislu kreditne podrške. Pratimo tržišne uslove, globalna tržišta, globalna oočekivanja, uslove kamata. Nisu samo u pitanju kamatne stope, već i rokovi i grejs periodi. Trudimo se i obezbijedićemo, uslovno rečeno, onoliko novca koliko treba da bi se zaokružio ovogodišnji budžet.

Glas Amerike: Kakve očekujete uslove zaduživanja? Znamo da oni do sada nisu bili najpovoljniji. Prethodni kredit koji ste uzeli bio je po kamatnoj stopi od 7,5 odsto…

Damjanović: Interesantna stvar koju sam vidio kada sam bio u posjeti kolegi, ministru finansija Srbije Siniši Malom, jeste da je Srbija izašla na tržište obveznica, da nije prošla tako loše što se tiče kamatne stope, negdje je to bilo u nivou oko 5 procenata. Čini mi se da je to negdje bilo slično onome što Rumunija, pa čak i Mađarska u ovom trenutku imaju. Činjenica je da je prije toga neposredno Srbija definisala nastavak stend baj aranžmana sa MMF-om i neku kreditnu podršku od 2,4 milijarde. To znači negdje da je taj aranžman sa MMF-om doveo do činjenice da Srbija ima mnogo bolje uslove kod emisija obveznica nego što bi imala bez tog aranžmana.

Glas Amerike: Vi ste do sada isključivali mogućnost aranžmana sa MMF-om. Da li to sada razmatrate?

Damjanović: Hoću da kažem da otpadaju svi oni glasovi protivnika apriori aranžmana sa MMF-om ili Svjetskom bankom o tome da pod jedan MMF traži nemoguće uslove, smanjivanje penzija i plata. Kod Srbije je to apsolutno netačno. Nije bilo takvih uslova. I pod dva, da neka vrsta aranžmana ugrožava neke druge aranžamane. Kod Srbije se ponovo pokazalo da je to netačno. Upravo su ti aranžmani, kao što mi je to rečeno ovdje u oktobru, doprinijeli i da neki drugi komercijalni aranžmani budu mnogo povoljniji nego što bi bili da nije takvog aranžmana. Kada smo budžet usvajali u parlamentu, javno sam rekao poslanicima, na pitanje o aranžmanu sa MMF-om, da smo mi članica MMF-a i Svjetske banke, da imamo pravo i obavezu da sve vrste aranžmana – koji nisu samo stend baj, nego ima sijaset mogućnosti – koristimo u punoj mjeri u skladu sa našim potrebama ukoliko dođe do pogoršanja uslova na tržištu i ukoliko bi negdje bude negativno odrazilo ne samo na globalno tržište i region, nego i na Crnu Goru. Imajući u vidu i neke političke nestabilnosti koje svakako ne doprinose boljoj poziciji Crne Gore, onda ne isključujem mogućnost da se i taj aranžman sklopi, koji bi naravno bio u funkciji apsolutno prije svega interesa Crne Gore i mogućnosti obezbjeđenja dodatne akumulacije i stabilnosti.

Glas Amerike: Da li je tim povodom već bilo nekih kontakata sa MMF-om?

Damjanović: Ti kontakti će biti nastavljeni sada tokom marta odnosno aprila kada bude proljećno zasijedanje MMF-a i Svjetske banke i gdje će biti analiziran period od prošle jeseni do proljeća. Tada ćemo znati mnogo više, upravo u odnosu na očekivanja i nove projekcije koje je MMF iznio, da vidimo da li to polako ide prema nekoj zoni oporavka i jednog reseta, i globalnog, i regionalnog, evropskog, time i crnogorskog, ili će to ići ponovo u neka neizvjesna očekivanja. U svakom momentu, kao članica MMF-a, imamo mogućnosti i pravo da iskoristimo sve moguće aranžmane koji pred nama stoje kako bi smo osigurali apsolutnu stabilnost i finansiranje. U ovom trenutku o tome ne razmišljamo. Samo dajem prijem Srbije, koja je definitivno – što se tiče platno bilasnih i budžetnih pozicija – bolja nego što je Crna Gora.

Glas Amerike: U budžetu za ovu godinu je rekordno izdvajanje za socijalna davanja, zatim povećanje plata u državnom sektoru, penzija. U međuvremenu, Crna Gora je a dalje prezadužena, uslovi za zaduživanje su sve nepovoljniji , a deficit veliki. Kako će te pokriti sve te troškove? Ko će na kraju to da plati?

Damjanović: Već sam rekao da smo konzervativno planirali prihode, biće oni mnogo veći nego što smo planirali, ne samo zbog faktora inflacije, povećane lične potrošnje, već i zbog nekih mjera koje polako, ali sigurno sprovodimo i kroz neke nove poreske mjere koje smo uveli u decembru, a koje planiramo sada u februaru i martu. One se tiču i sivog tržišta i korišćenja poreskog potencijala koji je bio neiskorišćen. Sve ovo radimo bez povećavanja osnovnih poreskih stopa, a tu prije svega mislim na stopu PDV-a, stopu poreza na dohodak fizičkih lica, imajući u vidu neka ograničenja koja imamo u dijelu potrošnje, budžetskih rashoda… Ovo što smo predvidjeli da bude povećanje od 20 odsto zarada u javnom sektoru negdje odgovara upravo stopi inflacije koja je bila prošle godine. Mi na taj način čuvamo realnu kupovnu moć građana koja bi bila urušena da nema povećanja zarada makar u stopi inflacije.

Glas Amerike: Da li je realizovano to povećanje zarada?

Damjanović: To povećanje se realizuje kroz zaključivanje kolektivnih ugovora, granskih ugovora sa policijom, prosvjetom, zdravstvom, sektorom kulture, javne uprave. To ide sukcesivno, negdje su kolektivni ugovori zatvoreni i biće odmah povećanje zarada. Negdje se tek zatvaraju poput javne uprave… Materija kolektivnih ugovora nisu samo zarade i visina koeficijenata, to je sijaset stvari koje su od interesa i za zaposlene i sindikate na dugi rok. I sindikati i vlada pregovaraju o kolektivnom ugovoru na način koji je u perfektnom interesu prije svega zaposlenih na dugi rok, i sindikata, a države. A ne samo da se to zatvori pričom oko koeficijenta, a zanemare neke stvari koje je kasnije teško popraviti. Sve se to sklapa ovih dana i nedelja, i dobra je vijest da će u 2023. godini zaposleni u javnom sektoru imati uvećane zarade i da će sačuvati realnu kupovnu moć iz prošle godine…

Glas Amerike: Da li ta povećanja mogu da isprate stopu inflacije u Crnoj Gori i povećanje cijena? Da li planirate neke dodatne mjere da sanirate posljedice inflacije?

Damjanović: Mi smo negdje od maja prepolovili akcizu na naftu i naftne derivate i po tom osnovu je budžet izgubio 40 do 50 miliona eura. Ali su dobili građani i privreda. Ta mjera je imala i jedan širi značaj, jer smo kao turistička destinacija bili povoljniji zbog najnižih cijena goriva koje smo imali tokom prošlog ljeta. Sada smo negdje vratili iznos akcize u punoj mjeri, čini mi se da ovih dana ističe i ta neka naša mjera. Pratimo cijene na tržištu – nafte i naftnih derivata – tu moramo da budemo proaktivni. Ako dođe do poremećaja i značajnog rasta tih cijena koje utiču na sve ostale troškove, ići ćemo ponovo radikalno sa sniženjem akciza. Donijeli smo i neke mjere koje se tiču ograničenja marži. Međutim, pokazalo se da bez obzira što smo smanjivanjem stope PDV-a osnovnih životnih artikala na nula i 7 posto sa većih stopa napravili negdje ustupak privredi, to nije imalo većeg efekta na sniženje cijena osnovnih životnih namirnica.

Crna Gora uvozi najveći dio roba za široku potrošnju, čak i prehrambenih artikala, pa i vode, iako bi trebalo da bude proizvođači. I te cijene naravno zavise od inputa spolja. Tu postoji malo tržišnih mehanizama da se može uticati. Naravno, ako bude radikalnih poremećaja, onda ćemo radikalno reagovati. Svakako jedna od mjera koju možemo da sprovedemo je da makar zarade uvećavamo…Nakon rasta zarada koji se očekuje u februaru, martu i aprilu u javnom sektoru koji će povući rast zarada, i najnovijih stopa inflacije koje ćemo imati, doći će i do novog usklađivanja penzija. Razmišljamo, a ja sam o tome razgovarao sa premijerom, da intervenišemo u Zakonu o penzijsko-invalidskom osiguranju, da definišemo model koji će omogućiti ubrzanje rasta penzija jer nam je cilj da tokom ove godine – i uvjeren sam da ćemo to ostvariti – da nam minimalna penzija bude 60 odsto minimalne zarade, a da prosječna penzija bude 60 odsto prosječne zarade.

Glas Amerike: Mediji prenose da će vlada predložiti Briselu novi model produženja programa ekonomskog državljanstva prema kome bi novac od projekta bio usmjeren za vraćanje kineskog kredita. Da li to možete da potvrdite i kakvu reakciju očekujete od Brisela, koji je bio decidan u tome da se ukine taj program?

Damjanović: Ja sam imao intenzivnu komunikaciju sa našim evropskim prijateljima i tokom novembra i decembra je jasno dogovoreno da mi ne produžimo važenje odluke koja je istekla 31. decembra. Sad imamo dva posla nakon toga – prvi posao je da sve one aplikacije koje su stigle do 31. decembra, a kojih je više stotina, obrade i u što kraćem roku napravi trijaža tih zahtjeva i da se ti neki benefiti koji su već vidljivi bili prošle godine, i vidljivi su za budžet, nastave i u tekućoj godini. U tom dijelu ćemo redefinisati odnose u Agenciji za investicije koja se nije pokazala dovoljno dobrom u tom kontekstu. Drugi posao je da eventualno osmislimo model koji bi bio apsolutno u skladu sa modelom koji razvijaju zemlje Evropske unije – od Portugalije do Mađarske. Model koji je imala Malta, takozvanog zlatnog pasoša, je nemoguć, EU je rekla da ne može ni Malta jer postoji taj spor koji se vodi pred evropskim sudom, ne može ni Crna Gora kao kandidat. To je u redu, mi smo to ispoštovali i uskladili politiku. Ja sam nagovijestio našim briselskim prijateljima da ćemo tražiti upravo podršku od Evropske unije i od država članica da primijenimo model koji primjenjuju države EU. On nije prodaja zlatnog pasoša, on ide u pravcu nekog stalnog boravka i nekih olakšica za one koji su zainteresovani da ulažu u Crnu Goru. Ako ga bude, ako ga budemo redefinisali, on će biti apsolutno u skladu sa onim što su pravila Evropske unije i što primjenjuje jedan dio država EU.