Crna Gora bi, kada je riječ o regionalnim integracijama, trebalo da se vodi svojim interesima i svoje mjesto traži u inicijativama koje svim učesnicima daju jednake šanse i kredibilnu perspektivu članstva u EU, ocijenio je Dragan Damjanović, predsjednik Savjeta Agencije za zaštitu konkurencije (AZK) u čijoj je nadležnosti i kontrola državne pomoći.
Govoreći o inicijativi „Otvoreni Balkan“ u kontekstu EU integracija, Damjanović je kazao da je jedan od parametara za integrativne procese inkluzivnost, dodajući da bi svih šest zemalja Zapadnog Balkana (ZB) morale u potpunosti biti posvećene sprovođenju agende kako bi bilo koja regionalna inicijativa imala puni efekat. Smatra da Berlinski proces (BP) daje bolju perspektivu, jer crpi legitimitet iz potpisa šefova vlada svih država ZB, dodajući da je to prva i osnovna karakteristika koju bi trebalo da zadovolji i svaka druga slična inicijativa. Ništa manje važna stavka jesu, kako navodi Damjanović, praktični rezultati.
– Kroz BP građani su mogli osjetiti benefite ukidanja rominga među zemljama ZB, a naredni korak je smanjenje stope rominga sa članicama EU. Nedavno su na samitu u Berlinu potpisana tri sporazuma o međusobnom priznavanju ličnih karata, univerzitetskih diploma i profesionalnih kvalifikacija. Time je značajno olakšano kretanje građanima između zemalja ZB i stvoreno više prilika za studente i profesionalce spremne za tržište koje će, nadamo se, postati zajedničko regionalno i trasirati put ka integraciji na jedinstveno evropsko tržište – kazao je Damjanović Pobjedi, dodajući da BP može biti od pomoći u ispunjenju završnih mjerila u poglavlju 8. Konkurencija, te da bi svaka regionalna inicijativa trebalo da ponudi barem jednako toliko.
EU pregovori
Damjanović, koji je nedavno imenovan za šefa radne grupe za ovo poglavlje, smatra da pregovori o pristupanju EU traju veoma dugo, te da su, iako se deklarativno godinama o tome govori, u posljednje vrijeme izostali značajniji rezultati.
Upozorava da se politička nestabilnost odražava i na dinamiku pregovora i otežava komunikaciju s Evropskom komisijom (EK), dodajući da AZK posvećuje punu pažnju realizaciji preporuka EK kako bi se stvorili uslovi za privremeno zatvaranje poglavlja i ocjenu godišnjeg napretka Crne Gore u ovoj oblasti.
– Vjerujem da smo u kratkom periodu zaključili slučajeve koji su duži period opterećivali rad AZK, ali i pregovore sa EU. U narednom periodu posebna pažnja biće posvećena jačanju administrativnih kapaciteta i unapređenju uslova rada za naše službenike, kao i rješavanju preostalih slučajeva koji su u fokusu i domaće javnosti i evropskih partnera. Svjesni smo kompleksnosti izazova koji su pred AZK-om kao koordinatorom reformskih procesa u oblastima konkurencije i državne pomoći, i predano ćemo raditi kako bi građani osjetili stvarne benefite prihvatanja i primjene EU prakse – navodi Damjanović.
Državna pomoć
Koliko državne pomoći je dodijeljeno prošle godine biće poznato tek za nekoliko mjeseci, imajući u vidu da su državne institucije dužne da izvijeste AZK do polovine marta. Za 2021. godinu pomoć je dostigla gotovo 45 miliona eura. Damjanović navodi da su u posljednje vrijeme informisali javnost o preventivnoj ulozi koju bi AZK trebalo da ima prilikom dodjele državne pomoći.
Upitan za disciplinovanost državnih organa kada je riječ o poštovanju propisa prilikom dodjele državne pomoći, Damjanović je kazao da su iskustva bila različita, te da su ih pojedini organi uključivali kada nije bilo moguće konstruktivno djelovati i olakšati rješenje nekog problema.
– Smatram da moramo djelovati konstruktivno i biti potpuno otvoreni za saradnju sa davaocima državne pomoći, zainteresovanom javnošću i medijima. Vjerujem da smo u prošlih par mjeseci proaktivnom ulogom u rješavanju slučajeva ključnih za crnogorsku privredu, pozicionirali AZK kao partnera svim davaocima državne pomoći i stavili fokus na važnost dodjele državne pomoći u skladu zakonskim okvirom koji uređuje ovu oblast – objašnjava Damjanović.
Kada AZK naknadno utvrdi da je dodijeljena pomoć neusklađena sa zakonom, objašnjava Damjanović, tada nalaže nadležnom ministarstvu da najkasnije u roku od četiri mjeseca pokrene aktivnosti kako bi se taj iznos vratio. Na pitanje Pobjede da li je ikada do toga došlo, Damjanović odgovara da nijesu sprovođenje bilo kakve pravne aktivnosti protiv institucija koje su dodijeljivale neusklađenu državnu pomoć.
Upitan da li je zakon ograničava njihovu kontrolu funkciju, Damjanović odgovara da im ne obezbjeđuje potpunu nezavisnost kakvu imaju institucije sličnih ingerencija na nivou EU.
– Potreba jačanja nezavisnosti AZK-a ogleda se u dodatnom jačanju finansijskih kapaciteta institucije. Ključni izazov predstavljaće uvođenje adekvatne kaznene politike za izricanje novčanih kazni koja je u ovom trenutku u nadležnosti sudova za prekršaje, a kojom bi bila postignuta potpuna finansijska i institucionalna nezavisnost. Pomenute izmjene biće definisane u Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti konkurencije čije je donošenje planirano za IV kvartal 2023. godine – zaključuje Damjanović.
Željezara i bolnica Meljine
U dodjelu državne pomoći Agencija se, kako je kazao, uključuje na samom početku procesa i sa davaocima državne pomoći zajednički radi na pronalasku adekvatnog rješenja za poštovanje zakonske procedure.
– Posebno nas raduje što su u slučajevima „Bolnica Meljine“ i „Željezara Nikšić“, na našu inicijativu, kolege iz nadležnih institucija uvažile naše sugestije i nijesu primijenile modele koji bi Crnoj Gori donijeli nove probleme u pregovaračkom poglavlju 8. Nadamo se da će se kompletni procesi završiti u skladu sa Zakonom o kontroli državne pomoći – kazao je Damjanović.
Izvor: Pobjeda
