U Crnoj Gori EIB je do sada uložila 1,2 milijarde eura, kako bi podržala unaprjeđenje putne, željezničke i vazdušne transportne infrastrukture, obezbijedila bolje vodosnabdijevanje i sanitarne usluge, modernizovala škole i podstakla rast malih biznisa – kazao je u intervjuu za Bankar Damien Sorrell, šef regionalnog predstavništva Evropske investicione banke (EIB) za Zapadni Balkan.
Ocjenjujući aktuelne reforme u Crnoj Gori, Sorell je kazao da se socijalni transferi moraju sprovoditi kroz bolje usmjeravanje beneficija ka onima koji su najugroženiji, dok rast plata u javnom sektoru treba biti ograničen na srednji rok.
Podsjetio je da mala i srednja preduzeća čine 99% kompanija u regionu, ali se suočavaju sa finansijskim jazom od 2,7 milijardi eura, te da EIB kroz kreditne linije i grantove omogućava MSP-ovima širenje poslovanja i prelazak na održivu ekonomiju.
Najavio je da da zajedno sa Evropskom komisijom, EIB Global (njihov ogranak za aktivnosti van EU) ostaje posvećen Crnoj Gori i pojačava podršku u okviru Plana rasta, što će donijeti benefite ljudima i povećati konkurentnost lokalnih preduzeća.
Koji je nivo podrške EIB-a do sada, kako za ceo Zapadni Balkan, tako i za Crnu Goru – ukupno do sada i u 2024. godini?
Kao banka EU, podržavamo održivi rast regiona već više od 45 godina, sa uloženih 15 milijardi eura do danas. EIB Global, naš ogranak za aktivnosti van EU, tokom prošle godine finansirao je projekte na Zapadnom Balkanu u ukupnom iznosu od skoro 700 miliona eura za strateške projekte u oblasti transporta, energetike i obrazovanja, od čega je 135 miliona eura dodeljeno za investicije u privatnom sektoru.
U Crnoj Gori EIB je uložila 1,2 milijarde eura od početka svojih operacija u zemlji kako bi podržala unaprjeđenje putne, željezničke i vazdušne transportne infrastrukture, obezbijedila bolje vodosnabdijevanje i sanitarne usluge, modernizovala škole i podstakla rast malih biznisa. Tokom prošle godine EIB je potpisala zajam od 40 miliona eura i EU grantove u iznosu od 35,5 miliona eura za rehabilitaciju željezničke dionice duge 167 km između Bara, Podgorice i Vrbnice. Ova infrastrukturna poboljšanja duž proširene Transevropske transportne mreže (TEN-T) će poboljšati kapacitet, efikasnost i bezbjednost željeznice i omogućiti modalni prelazak sa puteva na održivije vidove prevoza.
Uz naš postojeći zajam od 18 miliona eura, takođe smo potpisali i EU grant od 11 miliona eura u okviru Investicionog okvira za Zapadni Balkan kako bismo pospješili realizaciju Crnogorskog obrazovnog programa. Ova spajanje resursa pokazuje na koji način možemo ostvariti značajne rezultate za Crnu Goru i njen narod kroz incijativu Tima Europa. Zahvaljujući rekonstrukciji, opremanju i digitalizaciji škola u okviru ovog projekta, proširiće se kapaciteti za 1.700 dodatnih mjesta za učenike.
Koji su glavni prioriteti EIB-a u podršci Crnoj Gori i kako EIB planira da doprinese unaprjeđenju infrastrukture u Crnoj Gori, kao što su transport, energetika i zdravstvene ustanove?
Plan nam je da proširimo aktivnosti u sektorima obrazovanja i zdravstva, uz podršku boljoj povezanosti, rastu privatnog sektora i klimatskim aktivnostima. Nedavno smo potpisali novi EU grant za poboljšanje vodne infrastrukture u nekoliko opština u Crnoj Gori. Pored toga, EIB će nastaviti da podržava unaprjeđenje operativnih i bezbjednosnih standarda u sistemu kontrole vazdušnog saobraćaja Crne Gore.
Nastavićemo da pružamo tehničku podršku za pripremu i implementaciju strateških projekata u okviru EIB-ove Inicijative za ekonomsku otpornost, Investicionog okvira za Zapadni Balkana i savetodavnog programa JASPERS. Unapređenje lokalnih kapaciteta za upravljanje projektima je ključno za pristup EU fondovima i realizaciju važnih infrastrukturnih projekata.
Kakvo je Vaše mišljenje o trenutnim reformama koje se sprovode u Crnoj Gori, posebno u vezi sa penzionim i poreskim reformama, koje su izazvale različita mišljenja i kritike javnosti?
Strukturne fiskalne reforme važne su za uspostavljanje zdravih javnih finansija, uključujući poreske reforme. Socijalni transferi moraju se sprovoditi kroz bolje usmjeravanje beneficija ka onima koji su najugroženiji, dok rast plata u javnom sektoru treba biti ograničen na srednji rok. Uglavnom, urađeni su važni koraci, ali još uvijek postoje oblasti koje zahtijevaju dalja poboljšanja kako bi se osigurala ekonomska stabilnost i socijalna sigurnost.
Kako EIB može pomoći Crnoj Gori u jačanju njenog privatnog sektora?
Analiza preduzeća EIB-a iz 2023. godine pokazuje da su mala i srednja preduzeća (MSP) u regionu ograničena u pristupu finansijama, iako predstavljaju 99% svih aktivnih kompanija, donose do 81% dodate vrijednosti i čine 72% ukupne zaposlenosti. Studija EIB-a za Zapadni Balkan procenjuje da postoji finansijski jaz od oko 2,7 milijardi eura, što otprilike iznosi 2,5% nominalnog bruto domaćeg proizvoda.
Najveći dio (61%) našeg ukupnog ulaganja u Crnoj Gori usmjerili smo ka privatnom sektoru kroz kreditne linije koje smo plasirali u saradnji sa lokalnim komercijalnim bankama i bivšim Investiciono-razvojnim fondom (IRF), koji je nedavno transformisan u Razvojnu banku Crne Gore. Zajedno sa IRF-om, plasirali smo ukupno 520 miliona eura kako bismo povećali pristup finansiranju za MSP pod povoljnim uslovima. Na taj način smo im pomogli da prošire poslovanje, stvore nova radna mjesta i finanisraju projekte u cilju prelaska na održivu, zelenu i cirkularnu ekonomiju.
Što se tiče uticaja našeg finansiranja, studija koju je sprovelo ekonomsko odeljenje EIB ukazuje na pozitivne efekte našeg posredničkog kreditiranja za kompanije na Zapadnom Balkanu. Preduzeća koja su koristila podršku EIB-a kroz kreditne linije ostvarila su povećanje zaposlenosti od 15%, što odgovara otprilike stvaranju 15 radnih mjesta za svaki milion eura uloženih od strane EIB. Pored toga, firme su zabilježile i povećanje ukupne imovine od 20% i rast fiksne imovine od 35%.
Kako vidite ulogu Crne Gore u regionalnim inicijativama za integraciju tržišta i obnovljive energije, i kako EIB doprinosi ovom cilju?
Nedavno je Crna Gora pristupila incijativi SEPA (Jedinstvenom području plaćanja u eurima), nakon odluke Europskog savjeta za plaćanja, postavši prva zemlja na Zapadnom Balkanu zajedno sa Albanijom koja je postigla ovaj važan cilj. Ovo će omogućiti lakše i jeftinije bankarske transfere između 36 zemalja članica SEPA, donoseći brojne koristi ekonomiji i građanima.
Zahvaljujući Planu rasta EU, preduzeti su odlučni koraci ka stvaranju zajedničkog regionalnog tržišta, što će rezultirati slobodnim kretanjem robe, usluga, kapitala i ljudi. Ovo uključuje mjere kao što su “Zelene trake“, za koje se očekuje da će smanjiti vrijeme čekanja na granicama za 70%. Usklađivanje sa standardima EU, kao dio reformskog programa, ubrzaće proces pristupanja, digitalizaciju i stvaranje boljeg investicionog okruženja, ali i omogućiti pristup sredstvima od oko 400 miliona eura, koliko je predviđeno za Crnu Goru u okviru plana. Od ukupnog iznosa, 255 miliona eura će činiti zajmovi pod povoljnim uslovima namenjeni za strateške projekte, dok će preostali iznos biti plasiran kroz grantove. EIB je spremna da podrži Crnu Goru u razvoju ključnih energetskih, transportnih i drugih projekata koji će doprineti daljoj integraciji regionalnog tržišta i razvoju ekonomije.
Kada je riječ o održivoj energetskoj i transportnoj povezanosti, u skladu sa Ekonomskim reformskim programom Crne Gore i Zelenom agendom za Zapadni Balkan, postignut je napredak u uspostavljanju energetskog tržišta za dan unaprijed i kontrole luka. Međutim, potrebno je uraditi više oko zaštite životne sredine i klimatskih promena. Crna Gora bi trebalo da se fokusira na strategiju za zelenu tranziciju u svim sektorima, uključujući planove za pravednu tranziciju koja će omogućiti postepeno ukidanje uglja, usvajanje i implementaciju strategija održivog transporta, kao i dalje napore ka zaštiti životne sredine, uključujući i kroz usvajanje Nacionalnog energetskog i klimatskog plana.
Kao banka EU, doprinosimo realizaciji vodećih projekata u oblasti povezanosti i zaštite životne sredine u skladu sa EU standardima, čime pomažemo zemlji da poboljša tržišne uslove kroz transparentnu i otvorenu konkurenciju.
Kako ocjenjujete trenutni napredak Crne Gore u procesu pristupanja EU i koji su ključni izazovi koje treba prevazići?
Uvjereni smo da je Crna Gora na pravom putu kada je reč o pristupanju EU, što su takođe istakli Evropska komisija, Evropski savjet i ilustrovali zatvaranjem tri poglavlja. Međutim, dalji napredak je potreban u oblastima vladavine prava i pravosuđa kako bi se u potpunosti implementirao neophodan okvir. Što se tiče ekonomskih kriterijuma, Crna Gora treba da napreduje u razvoju funkcionalne tržišne ekonomije kako bi bila potpuno spremna da se nosi sa konkurentskim pritiscima unutar EU.
Obrazovni sistem u zemlji suočava se sa brojnim izazovima, ali već postoje pozitivni pomaci zahvaljujući crnogorskom obrazovnom programu. Iako infrastrukturni nedostaci i dalje postoje, zemlja je nastavila da napreduje u pravcu zelene i digitalne tranzicije. U tom smislu, važno je razvijati administrativne i finansijske kapacitete koji su neophodni za identifikaciju, prioritizaciju i implementaciju velikih javnih investicija.
Zajedno sa Evropskom komisijom, EIB Global ostaje posvećen Crnoj Gori i pojačava podršku u okviru Plana rasta, što će donijeti benefite ljudima i povećati konkurentnost lokalnih preduzeća.
