Održiv ekonomski rast za Crnu Goru podrazumijeva dalji razvoj i efikasniju upotrebu sopstvenih resursa, naročito prirodnih, ocijenio je predsjednik Privredne komore (PKCG), Vlastimir Golubović i dodao da postoji jak potencijal za povećanjem izvoza u energetici i prehrambenoj industriji.
„Ključni sektori u kojima Crna Gora posjeduje komparativne prednosti sa jakim potencijalom za povećanje izvoza su energetika, prehrambena industrija, metalna industrija, drvna industrija i turizam“, rekao je Golubović u intervjuu agenciji Mina-business.
Pored tih, važno je istaći i značaj građevinarstva i transporta, ICT i poslovnih usluga, kao sektora koji mogu pružiti neophodnu podršku strateškim sektorima.
Golubović je ocijenio da bi rizici koji bi mogli negativno uticati na ostvarenje makroekonomskih projekcija za ovu godinu, a koje se odnose na fiskalnu i finansijsku stabilnost.
„Radi se o usporavanju rasta u Evropskoj uniji, mogućem pooštravanju uslova finansiranja i regionalna politička situacija, usporavanju investicionog ciklusa mimo planirane dinamike, potencijalnim vremenskim nepogodama koje bi uticale na rast turizma, poljoprivrede i energetike“, kazao je Golubović.
U cilju smanjenja tih rizika, osiguranja daljeg rasta i poboljšanja uslova na tržištu rada, Golubović smatra da je neophodno ubrzati proces strukturalnih reformi, podsticati privatne investicije i izvoz, nastavati implementaciju mjera fiskalne konsolidacije i zadržati stabilnost finansijskog sistema, kao preduslova održive srednjoročne stabilnosti ukupnog sistema.
„Crna Gora je prepoznala niz oblasti kao ključne za obezbjeđenje budućeg održivog rasta crnogorske ekonomije, kao što je razvoj sektora energetike, zbog značajnih energetskih potencijala i obnovljivih izvora energije, odnosno sunca, vjetra i biomase, čijom se valorizacijom mogu u potpunosti podmiriti domaće potrebe za energijom i povećati energetska efikasnost“, ocijenio je Golubović.
On je naveo i prerađivačku industriju – kroz restrukturiranje preduzeća u industriji prerade boksita, aluminijuma i čelika, drvne industrije zbog kvalitetnog i jeftinog drvnog resursa, razvoj prehrambene i farmaceutske industrije koje raspolažu značajnim izvoznim potencijalom, kao i saobraćaj i razvoj efikasnog sistema transporta.
„Održivi rast ekonomije omogućavaju i sektori građevinarstva i efikasnost građevinske i stambene infrastrukture, razvoj poljoprivrede u dijelu prozvodnje organskih proizvoda, promocije i brendiranja domaćih proizvoda u cilju poboljšanja kvaliteta i konkurentnosti kao i dostizanja EU standarda kako bi se domaći proizvodi kvalifikovali za plasman na EU tržište, šumarstvo i efikasno korišćenje i upravljanje šumama“, precizirao je Golubović.
ICT sektor, kako smatra, ima značajan potencijal rasta, kroz realizaciju projekata iz oblasti informacionog društva i elektronskih komunikacija.
Golubović je, komentarišući spoljnotrgovinski deficit države, ocijenio da su visoka uvozna zavisnost, nizak nivo pokrivenosti uvoza izvozom i rastući deficit trgovinskog bilansa neke od karakteristika spoljnotrgovinskog poslovanja.
“Deficit u robnoj razmjeni djelimično se pokriva prihodima od usluga, prije svega prihodima sektora turizma. Visoka uvozna zavisnost crnogorske privrede posljedica je slabe diverzifikovanosti izvoza, te visoke korelacije između uvoza robe i turizma”, naveo je Golubović.
On smatra da su najvažniji preduslovi za rast i održiv razvoj domaćih preduzeća adekvatan regulatorni okvir, pristup finansijskim sredstvima, smanjenje sive ekonomije i usklađivanje obrazovnog sistema sa potrebama tržišta rada.
„Crna Gora bilježi napredak kada je u pitanju unapređenje regulatornog okvira. Ipak, izazovi uvijek postoje i potrebno je kontinuirano raditi na njihovom prevazilaženju“, rekao je Golubović.
Tu, kako je kazao, misli na značajnu opterećenost poslodavaca troškovima rada.
