Iako za zakon o budžetu većina poslanika kaže da je najvažniji zakon u Skupštini, tokom jučerašnjeg dana sjednica Odbora za ekonomiju, budžet i finansije, na kojoj je trebalo da se raspravlja i glasa o tom zakonskom dokumentu, nije završena. Odnosno, prioritet je dat drugim dešavanjima u parlamentu.
Najprije je sjednica kasnila gotovo dva sata, a zatim je i prekinuta na zahtjev Demokratske partije socijalista (DPS) zbog drugih obaveza u plenumu. Time su poslanici još jednom pokazali da se prema zakonu o budžetu ne odnose kao prema najvažnijem aktu, kako ga gotovo svi opisuju.
Najveća polemika oko predloga zakona o budžetu vodila se oko zaduživanja i potrošnje. Kako se i očekivalo, o predlogu državnog budžeta pozitivno su se izjašnjavali poslanici iz redova vladajuće većine, dok su kritike na račun predloženog dokumenta uputili poslanici opozicije.
Poslanik Miloš Konatar (URA) je istakao da je poruka koj a se Predlogom budžeta za 2025. godinu šalje da će se svi problemi rješavati zaduživanjem.
-Ulazimo u zaduživanje jer je poruka Fiskalne strategije ako bude nekih problema, zadužićemo se rekao je Konatar.
Kako je dodao, Predlogom zakona o budžetu za 2025. godi-nu građani Crne Gore od naredne godine biće zaduže-niji za još milijardu eura.
Naglasio je da je očigled-no da će građane skupo koštati predizborna obećanja i da Vlada vodi bilbord ekonomiju.
-Ovim predlogom Crna Gora neće biti u okvirima Mastrihtskih kriterijuma, koji nalažu da budžetski deficit ne smije da bude veći od tri odsto, a javni dug veći od BDP-a 60 odsto rekao je on tokom sjednice odbora.
Problematično je, prema njegovom mišljenju, da se limitom tekuće potrošnje i rastom BDP-a dovodi u pitanje poštovanje zakona o budžetu i fiskalnoj odgovornosti.
Konatar je rekao da je glavna tačka sporenja u tome kako Crna Gora povećanjem PDV-a, akcizama i promjenom Zakona o igrama na sreću može nadomjestiti 400 miliona koji nedostaju za Fond PIO.
Za Konatara je sporno to što ova Vlada predlaže svega oko 280 miliona eura za kapitalne projekte, što je isto ili nešto manje nego 2019. godine.
Konatar je pitao ministra finansija Novicu Vukovića i na osnovu kojih kriterijuma je Vlada uvrstila projekat “Velje brdo u budžet za narednu godinu, s obzirom na to da je Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine odustalo od javne rasprave o Nacrtu PUP-a.
Takođe, Konatar je dodao i da je očigledno da je akcija “Limitirane cijene na izdisaju i da cijene u prodavnicama rastu svakodnevno.
-Svi troškovi u budžetu rastu više nego za kapitalne investicije. Najviše troškovi za plate ja to podržavam, ali morate da imate na umu da osim sindikalnog djelovanja plate rastu zbog rasta privrednih aktivnosti istakao je Konatar.
On je poručio građanima da će prihodi biti manji zbog povećanja PDV-a i dodao da je zabrinjavajuće da će nam faliti 40 miliona za ljekove.
Poslanik Tonći Janović (PES) je rekao da nema opasnosti od grčkog scenarija, koji je opozicija najavljivala i tokom rasprave za budžet za 2024, te da je Crna Gora tokom ove godine ostvarila suficit i veće prihode i pored izostanka zimske sezone.
Naglasio je da će budžet za 2025. godinu biti ojačan 383 miliona u okviru Plana rasta EU za Zapadni Balkan, od čeka 110 miliona bespovratno, a ostatak po povoljnim kreditnim uslovima.
Kada su kapitalne investicije u pitanju, saradnja sa Evropskom bankom za razvoj dokazuje da je Vlada stavila do znanja da nema više prostora za ugrađivanja i korupciju.
Predlogom budžeta, kako je rekao, obistiniće se obećanja o povećanju srazmjernih penzija i privlačenju investicija.
Kako je naveo, u velikom broju potrošačkih jedinica ima mnogo prostora za uštede.
Ministar finansija Novica Vuković je ocijenio da predloženi budžet vodi računa o standardu građana i šalje pozitivne poruke.
I potrošački i razvojni
Poslanica Zdenka Popović (Demokrate) ponovila je konstataciju da je predlog budžeta i potrošački i razvojni.
Ukazala je i da razumije potrebu opozicije da kritikuje, ali je predlog budžeta za 2025. samo plan i da zasad ne možemo znati da li će predloženo ostvarenje prihoda i rashoda biti i ostvareno.
Popović je kazala da treba analizirati da li postoji sistemski problem u onim oblastima u kojima se iz godine u godinu pojavljuje minus, kao na primjer za nabavku ljekova.
Kako je navela, i pored pozitivne ocjene predloga budžeta, moramo unaprijediti realnu ekonomiju i produktivnost, kao i upravu.
Izvor: Dan
