Za nama je još jedan dobar kvartal za globalne akcije, s kineskim i akcijama zemalja tržišta u razvoju, koje su najviše profitirale, a slijede ih evropske akcije pokrenute prilivima kapitala.

Investitori su povratili povjerenje u Evropu pošto je kandidat centra, tržišno naklonjen Emanuel Makron pobijedio na francuskim predsjedničkim izborima u maju, a njegov pokret je zatim ostvario i drugu pobjedu na parlamentarnim izborima u junu, dajući mu najjači mandat za reformu francuskog društva od bilo kojeg Predsjednika još od Drugog svjetskog rata.

Neke pukotine konačno su se pojavile na optimističnom tržištu, uz gubitak australijskih i brazilskih akcija, iako ne veliki. Međutim to bi moglo biti upozorenje na predstojeće kinesko usporavanje pokrenutog slabijim kreditnim impulsom.

Po sektorima, najveća iznenađenja bile su akcije komunalnih kompanija i iz sektora nekretnina usljed nižih dugoročnih kamatnih stopa, jer tržište ne vjeruje projekcijama američkih Federalnih rezervi. Sporija trajektorija kamatnih stopa je očigledno pozitivna za sektore koji su najzaduženiji. Energetski sektor je ponovo bio jedini sektor sa negativnim povratom zarade. Energetski sektor je negativan već tri kvartala i ostaće negativni u trećem kvartalu ove godine. Vrednovanje akcija energetskih kompanija i dalje odražava prevelika očekivanja za oporavak cijena nafte.

Uz tehnološki sektor, koji je od početka godine porastao 18 odsto, svi govore o mehuru, a jun je donio i podsjetnik na volatilnost kada je indeks Nasdaq 100 iznenada pao za 4 odsto u dvije sesije. Međutim, sektor je brzo privukao nove ponude, jer i dalje ostaje jedan od rijetkih mjesta rasta u trenutnom makroekonomskom okruženju. Vrednovanje akcija tehnoloških kompanija se produžava, i vjerujemo da se višestruka ekspanzija neće nastaviti.

Ako je očekivano usporenje u trećem kvartalu tačno, onda će akcije zdravstva, potrošačkog sektora i komunalnih kompanija najvjerovatnije biti najbolje u trećem kvartalu.

Kreditni impuls ukazuje na niži rast

Naša tema usporavanja se vrti oko kredita, što je odlučujuće za savremenu ekonomiju. Sve veći broj dokaza ukazuje da kreditni impuls, ili 12-mjesečna promjena neto novih kredita privredi, predvodi dva do četiri kvartala ispred rasta. Da biste dobili osjećaj zašto je zaduživanje važno, pogledajte kao primjer Kinu. Prije finansijske krize, neto novi krediti kao procenat BDP-a iznosili su 19 odsto, dok je prosjek posle finansijske krize bio 29 odsto.

Globalni kreditni impuls postao je negativan u drugom kvartalu, počevši od Kine u martu. Kao posljedica toga, drugi kvartal je predstavio složeniju makroekonomsku sliku, a nedavna inflacija je razočarala. Opet, kako bismo razumjeli ulogu Kine u globalnoj ekonomiji, smatra se da se od te zemlje očekuje da u naredne tri godine doprinese sa oko 35 odsto rasta svjetskog BDP-a. Sa usporavanjem Kine, očekujemo da će akcije zemalja u razvoju konačno početi da opadaju, a sektor materijala namijenjen proizvodnji biće pod pritiskom.

Kreditni impuls je, takođe, negativan u SAD, pa usporavanje u trećem kvartalu ne bi bilo veliko iznenađenje. Uz američku ekonomiju od koje se očekuje da u naredne tri godine doprinese sa 18 odsto rastu svjetskog BDP-a, kreditno usporavanje je očigledno važno za globalnu ekonomiju.

Indija, od koje se očekuje treći po veličini doprinos globalnom rastu BDP-a do 2020. godine, takođe, ima negativan rast kredita. Jedini veliki region sa pozitivnim kreditnim impulsom je Evropa i mi smo i dalje pozitivni u pogledu evropskih akcija, jer očekujemo nastavak priliva kapitala.

Da li Abenomija funkcioniše?

Sunce se izgleda konačno ponovo rađa iznad Japana. Nominalni BDP Japana je sada iznad nivoa prethodnog vrha iz 1997. godine, a od četvrtog kvartala 2012. godine godišnji rast je 2,1 odsto, što je znatno iznad troškova finansiranja zemlje, što je ključni indikator dugoročne održivosti.

Rast u Japanu nije bio tako visok od perioda 1993. do 1998. godine. Nezaposlenost u aprilu je bila 2,8 odsto, što je najniža stopa od 1994. godine, približavajući se nivoima kada se istorijski inflacija nastavila. Ako se to dogodi, to će biti jedna od najvećih priča u 2018. godini. U međuvremenu, japanske akcije vrednuju se sa 20 odsto vrijednosti američkih akcija. Kao rezultat unapređivanja makroekonomskih podataka i vrednovanja akcija, trenutno se disproporcionalno investira u  japanske akcije.

Transformacija električnih vozila

Prelomna tačka za personalne računare i softver bila je 1990. godina jer je „Microsoft“ prešao prag od 1 milijarde dolara u prihodima. Za ovu fiskalnu godinu očekuje se da će kompanija imati prihode od 96 milijardi dolara. To je 19 odsto povećana stopa rasta za 26 godina.

Prelomna tačka za električna vozila je vjerovatno bila 2013. godina, kada je „Tesla“ prešla prihod od 2 milijarde dolara. Četiri godine kasnije još ima mnogo skeptika, ali dokazi su jasni: mi već trenutno doživljavamo „Microsoftov trenutak“ električnih vozila i autonomne vožnje. Prema procjenama industrije, električna vozila koja su u stanju da pređu duga rastojanja koštaće oko 22.000 dolara u trenutnim dolarima, čineći ih dostupnim čak i u zemljama tržišta u razvoju. Procjene sa Bloomberg-ovog  „New Energy Finance“ pokazuju da će 35 odsto ukupne prodaje novih vozila biti električna vozila. Ta procjena se lako može pokazati preniskom. Ako iko sumnja u posvećenost proizvođača automobila, samo razgovarajte sa „Volkswagen“-om. Kompanija svojom strategijom za električna vozila planira i najavljuje 20 novih modela do 2020. godine.

Veliko pitanje je koliko će na buduću potražnju za naftom uticati električna vozila i autonomna vožnja. Trendovi će vjerovatno smanjiti vlasništvo nad automobilima na nekoliko odabranih (poput privatnih konja za bogate sada), a potrošnja benzina će se drastično smanjiti. Ako se tekuća stopa rasta električnih vozila nastavi, onda će električna vozila do 2023. godine smanjiti tražnju nafte za 2 miliona barela dnevno, što je skoro ekvivalentno naftnoj prezasićenosti iz 2014. godine.

Drugim riječima, revolucija električnih vozila će vjerovatno izazvati veliku krizu u naftnoj industriji. Možda naftu koja se nalazi duboko u okeanima nikad neće izvaditi?

Ali najveći džoker u špilu predstavlja autonomna vožnja, koja bi mogla značajno smanjiti broj automobila, ali i optimizovati potrošnju benzina i tako izazvati još brže opadanje potražnje nafte. Na jako dug vremenski period, ostajemo negativni u pogledu naftne industrije i procjenjujemo da će kapital u ovoj industriji obezbijediti nizak povrat uloženog akcionarima.

Piter Garnri, direktor strategije na tržištu kapitala u „Sakso banci“