S godinama sve više ljudi je izuzetno nezadovoljno svojim poslom. Zaposleni izvještavaju da su zadaci koje obavljaju i sastanci koje imaju monotoni i izuzetno dosadni. Osim toga, radni dan je predug, a odnos sa šefovima pogoršan.
Ovaj osjećaj dosade i trajne demotivacije različiti stručnjaci su prepoznali kao Boreout sindrom i postao je konstantna činjenica među novim generacijama.
Štaviše, prema istraživanju koje je u Meksiku sprovela platforma za zapošljavanje OCC Mundial, 75% od 700 radnika reklo je da nije zadovoljno svojim zaposlenjem, a 87% je u stalnoj potrazi za novim poslom.
Iza ovoga krije se duboka anksioznost i osjećaj potcijenjenosti, objašnjava Kamilo Arbelaez, izvršni direktor i direktor psihoterapeuta platforme Enterapia, koja već neko vrijeme u Meksiku pruža usluge psihoterapije putem interneta.
„Boreout sindrom je psihološki poremećaj uzrokovan uglavnom niskim mentalnim opterećenjem na radnom mjestu, zbog nedostatka adekvatnih kvantitativnih ili kvalitativnih poslovnih zadataka. To, s druge strane, stvara kratkoročnu i srednjoročnu dosadu kod novih generacija koje dovode u pitanje neravnotežu između očekivanja koja imaju od svog posla i njihovih stvarnih napora“, ističe Arbelaez.
Faktori koji su proizvod ovog sindroma kreću se od samih fizičkih radnih prostora koji imaju tendenciju da budu ogromni i da demoralizuju, do nedostatka mogućnosti za napredak u poslu. Međutim, stručnjak ističe tri ključne tačke:
- Nedostatak svrhe: Radnik ne osjeća duboku vezu sa onim što radi i onim što može postići svojim radom.
- Nedostatak intelektualnog izazova: Zaposleni bez napora i za kratko vrijeme obavlja zadatke.
- Nedostatak izgleda za napredovanje: Saradnik uočava evidentno ograničenje u svom profesionalnom razvoju ili projekciji rada. Postoji osjećaj stagnacije.
Boreout sindrom može uticati na produktivnost, mentalno zdravlje i emocionalno zdravlje organizacije. Ovo se takođe odrazilo na ekonomske gubitke i ljudski kapital, što predstavlja veliku vrijednost za kompanije. Osim toga, postoji velika mogućnost da će zaposleni razviti simptome anksioznosti ili depresije.
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (SZO), Meksiko je na prvom mjestu u svijetu po stresu na poslu, sa 75% radne snage koji rade pod stresnim uslovima. Iza Meksika slijede Kina (73%) i SAD (59%).
Jedna studija otkrila je da 15% kancelarijskog osoblja pati od ovog sindroma.
Međutim, loša organizaciona klima, dosada radnika i mogućnost smanjenja troškova koji utiču na finansije mogu se izbeći ako se postigne zdravo radno mjesto i spriječi razvoj psiholoških poremećaja kod ranika.
Izvor: BIZLife
