Skupštinski Odbor za ekonomiju, finansije i budžet podržao je Predlog zakona o odlaganju plaćanja kreditnih obaveza korisnika kredita, koji su podnijeli poslanici SDP-a Raško Konjević i Draginja Vuksanović Stanković. Zakon su podržali Socijalistička narodna partija, Demokratski front i Pokret za promjene, dok su URA i Demokrate bili uzdržani. Demokratska partija socijalista i Socijaldemokrate nisu prisustvovali odboru. Zakonom je predviđeno odlaganje plaćanja kreditnih obaveza na pola godine i da se u tom periodu ne obračunava kamata. Lani je moratorijum bio na tri mjeseca i obračunavala se kamata, zbog koje je korisnicima uvećan mjesečni anuitet za kredit.
To što se juče desilo na Odboru za ekonomiju nije bilo očekivano za Udruženje banaka Crne Gore, kazao je za Dan generalni sekretar tog udruženja Bratislav Pejaković, koji je dodao da se sprema „karambol u bankarskom sektoru ako Skupština usvoji predlog zakona i on stupi na snagu“-
“Ovakav predlog direktno prodire u zakonitost poslovanja samih banaka, jer banke strogo poštuju međunarodne standarde u poslovanju. Strani investitori su uložili novac u kapital banaka računajući na predvidljiv privredni i finansijski sistem, zakonsku regulativu i odjednom sada političkom voljom, mimo stava struke, nameću se određena rješenja”, rekao je Pejaković.
Dodaje da sve to nije dobro.
“Dugoročno, takav potez ne može biti dobar ni po sistem ni po banke, a ni klijente banaka. Svaka mjera koja se donosi mora proći provjeru mogućnosti banaka. Ne treba da se sagledava banka kroz najjaču, već najslabiju banku, odnosno onu koja ima najmanji kapacitet, da vidite kako će se ona ponašati i kako će to uticati na nju. Nisu sve banke na isti način opterećene i nisu svuda klijenti sa istim zahtjevima. Niko od nas nije očekivao da će predlog zakona da prođe na Odboru za ekonomiju, a sada možemo očekivati, ako je prošlo na odboru da vidimo i u parlamentu da li će taj predlog zakona imati većinu. Po onome što sam ja čuo, možemo očekivati ono što se nije očekivalo”, kazao je Pejaković.
Dodao je da su svi ekonomski i finansijski parametri protiv takve odluke.
“Ako 600 miliona, teorijski, traže odgodu (glavnica i kamate koje se naplaćuju od klijenata za šest mjeseci u bankarskom sistemu), a za očekivati je da makar 90 odsto traže, vi toliko para nemate povrata u bankarske kanale. Ukoliko se taj novac ne vrati u bankarske kanale, od kojeg novca će se raditi replasmani. Dakle, novi zahtjevi za kredite neće moći da se podrže. Imate klijente koji su u pripremi da uzmu kredite, dakle neki od njih čekaju posljednji trenutak da vide kakva će sezona biti, a ako se banke zatvore, jer ako se usvoji zakon, neće biti povratka sredstava u kanale, vi morate da branite i likvidnost i solventnost banke”, kazao je Pejaković.
Sve, ističe, dolazi pod znak pitanja.
“Regulatorno, da vam niko šest mjeseci ne plaća glavnicu i kamate na kredite, mora da se izdvoji rezervacija koja direktno utiče na kapital banaka, tako da se može očekivati nesolventnost bankarskog sistema u nekom narednom periodu”, rekao je Pejaković.
Istakao je da nesolventnost i nelikvidnost po sili zakona dovodi do mjera regulatora Centralne banke.
“Dakle, može takav karambol da se napravi i da se dogode nesagledive posljedice. Politika se ne vodi na kratak rok, mora dugoročno da se razmišlja koje su štete od pojedinih odluka. Ako dosad nismo bili jasni šta može da se dogodi, ne znam šta više može da se kaže. U svakom slučaju, vidjećemo šta vrijeme donosi”, kazao je Pejaković.
Izvor: Dan
