Analizirali smo zadnju listu blokiranih preduzeća, prepoznali uzroke zašto nas zvanični izvještaji i podaci navode na pogrešne zaključke, došli do broja blokiranih među realno aktivnim poslovnim subjektima i dali realne preporuke kako da slika stanja urednosti plaćanja obaveza bude jasnija i realnija.
Ako vam zvuči dovoljno interesantno, izvolite 🙂
Motivisani nekoliko puta ponovljenim alarmatnim naslovima koji gotovo da postaju refren u ekonomskim rublikama crnogorskih medija početkom svakog mjeseca, a koji glase “Svako treće preduzeće u blokadi”, analizirali smo zadnju listu blokiranih preduzeća i preduzetnika da bi utvrdili da li je to zbilja tako.
Bez sumnje, brojka od 14.098 blokiranih računa registrovanih poslovnih subjekata, plus još 3.610 onih koji nijesu registrovani (!? šta god to značilo), zbilja ne zvuči prijatno. Štaviše, već na prvi pogled izaziva jezu svakom poslovnom čovjeku. Međutim, izjava da je “gotovo svaka treća firma u Crnoj Gori blokirana” nedugo nakon početnog šoka, ipak zvuči pretjerano, teško zamislivo, da ne kažem nevjerovatno svakome ko iole prati dešavanja ili se bavi biznisom u Crnoj Gori. Ali, ’ajde da ne govorimo u tuđe ime, neka bude da je nama zvučala nevjerovatno, pa smo odlučili da malo zagrebemo, da vidimo šta se krije “ispod haube”.
Namjerno izbjegavši korišćenje široko i rado primjenjivane “odokativne metode”, već nakon nekoliko operacija, došli smo do zanimljivih zaključaka koji u značajnoj mjeri govore da pomenuti, opšte prihvaćeni naslov, iako na bazi zvanilnih podataka možda matematički i tačan, na svu sreću, nema utemeljenje u realno sagledanim činjenicama o aktivnosti poslovnih subjekata u Crnoj Gori. Ali krenimo redom…
Da bi ušli u suštinu problema, prvo smo gledali strukturu liste po dužini trajanja i po iznosu blokade i utvrdili da je od 14.098 subjekata sa liste blokiranih:
• njih 11.982 ili 82.35% u blokadi duže od 365 dana, kao i da je
• njih 10.173 subjekata ili čak 72,16% blokirano na iznos koji je manji od EUR 10.000
Zatim smo provjerili i utvrdili da je fluktuacija na listi vrlo mala. U aprilu je bilo samo 310 novih subjekata ili svega 2,2% od ukupnog broja subjekata sa liste. Svi ostali, njih 97,8% su “starosjedioci” koji su bili blokirani i prethodnih mjeseci. Nadalje, prateći dugogodišnju seriju podataka , vidjeli smo da je to redovna situacija i da je prosječna mjesečna fluktuacija svega oko 2%. Preciznije:
• na listi se svaki mjesec se pojavi izmedju 200 i 350 novoblokiranih
• isti je raspon i onih koji se sklanjaju sa liste – odblokiranih
• a razlika je +/- 150 subjekata, ili nesto preko 1% ukupnog broja subjekata na listi.
Nakon ovih saznanja, logično se nametnulo pitanje: da li su subjekti sa liste uopšte imaju neku poslovnu aktivnost? Ovom provjerom došli smo do novog iznenađujućeg podatka:
• od 14.098 firmi sa liste, čak 11.287 subjekata, nešto preko 80% njih, nije ni predalo finansijske izvještaje za 2019. godinu!?
Dakle, sve ovo je bilo više nego dovoljno za zaključak da se na listi blokiranih subjekata uglavnom nalaze realno neaktivni subjekti, koji postoje samo na papiru i koji se ponavljaju iz mjeseca u mjesec, te bi nas dalje analiziranje liste moglo dovesti do sasvim pogrešnih zajključaka.
U namjeri da ipak realno kvantifikujemo učestalost blokiranih računa u realnoj ekonomiji, krenuli smo drugim putem. Kao polaznu tačku prihvatili smo logičnu konstataciju da ocjenu broja blokiranih računa i uticaj te pojave na realnu ekonomiju, možemo realno sagledati samo ako mjerimo blokirane račune realno aktivnih subjekata.
Pri tome, realnu poslovnu aktivnosti preduzeća cijenimo kroz sledeća dva ključna faktora: da li subject redovno predaje finansijske izvještaje, kao i da u poslovanju ostvaruje neki iole ozbiljan poslovni rezultat. Na bazi tih pretpostavki dobijamo sledeću, čini nam se značajno realniju sliku:
• među 23.543 registrovana poslovna subjekta koja su predali finansijske izvještaje za 2018. godinu, našli smo 2.811 blokiranih, odnosno u procentu- to je 11.94%
Sama predaja finansijskih izvještaja još uvijek ne znači i poslovnu aktivnost privrednog subjekta. Ako dodatna uozbiljimo i “pooštrimo” kriterijume aktvnosti, pa kažemo da su realno aktivne i iole ozbiljne firme samo one koje imaju više od EUR 10.000 prihoda godišnje (što i baš nije preoštro, složićete se), dobijamo sledeću sliku koja je finale našeg istraživanja:
• od 13.413 aktivnih poslovnih subjekata koji imaju godišnji prihod više od EUR 10.000, na kraju aprila 2019. godine bilo je blokirano tačno 700 subjekata. U procentu, to je 5,2% ili “svaka dvadeseta” realno aktivna firma!
I sad je već sve puno jasnije i, rekli bi, logičnije!
ZAKLJUČAK broj 1: Na listi blokiranih pravnih lica i preduzetnika dominantno se nalaze poslovno neaktivni subjekti, čiji je sadašnji uticaj na realnu ekonomiju minoran
Dakle, sa cijelog aprilskog spiska od 14.098 blokiranih poslovnih subjekata:
• 23 firme imalo je prihode preko EUR 1,0mil
• 206 firmi imalo je prihode preko EUR 100.000
• 700 firmi imalo prihode preko EUR 10.000, svi podaci iz 2018. godine.
Sve ostale firme na listi skoro da i nemaju registrovanu poslovnu aktivnost u prošloj godini (ili nijesu ni predali finansijski izvještaj, ili jesu sa prihodom ispod EUR 10.000 godišnje).
Administrativno „postojanje“ ovih subjekata nije problem samo ove liste, nego i malo šire. Takav njihov status i postojanje samo “na papiru” ni na koji način ne doprinosi privrednom ambijentu. Naprotiv: šteta je direktna. Sama činjenica da se u pravnom prometu mogu naći potpuno neaktivne, blokirane firme koje godinama ne predaju finansijske izvještaje, a imaju sasvim uredan status u Registru, značajno povećava nesigurnost poslovanja.
ZAKLJUČAK broj 2: Udio blokiranih među poslovno aktivnim subjektima je 5,2% i na prihvatljivom je nivou
Dakle, pomenuti naslov s početka priče treba da glasi: „Blokirano je skoro svako dvadeseto preduzeće“ i laknulo nam je 🙂
Uvidom u listu utvrdili smo da analiza broja blokiranih preduzeća i izvođenje zaključaka na tu temu ima smisla samo ako analiziramo realno aktivna preduzeća, pri čemu smo kao „dovoljan dokaz“ aktivnosti prihvatili redovnu predaju finansijskih izvještaja i prihod preko EUR 10.000 godišnje.
Na bezi tih pretpostavki utvrdili smo da je od 13.413 realno aktivnih poslovnih subjekata blokirano njih 700, odnosno 5,2%, To i dalje nije dobro, ali se može reći da je prihvatljivo. Međutim, najvažnije je da je to realan podatak, koji može poslužiti kao osnov za dalje analize i procjenu stanja u privredi. Usput, ali ne i nevažno, treba naglasiti da je to daleko ispod “odokativnih” procjena o „trećini blokiranih firmi“, koje ne uzimaju u obzir faktičku aktivnost subjekata sa liste.
ZAKLJUČAK broj 3.: Model mjesečnog objavljivanja liste blokiranih subjekata je prevaziđen i ne odgovara potrebama i dinamici savremenog poslovanja
Postojeći model mjesečnog informisanja o blokiranim subjektima već neko vrijeme ne daje dovoljno jasnu sliku o stanju na polju urednosti plaćanja obaveza i kao takav nije dovoljan, kako zbog navedenih nedostataka i nerealne slike koja se kreira, tako i zbog značajne činjenice da blokade unutar mjeseca ostaju nevidljive. Iako je u vremenu kad je počeo da se primjenjuje, sredinom 2012, bio značajan iskorak, ovaj model je postao prevaziđen, jer danas, u modernom poslovanju, informacija o blokadi računa koja je stara mjesec dana ne vrijedi puno. U prilog ovom zaključku govori i činjenica da je informacija o blokadi računa na dnevnom nivou javno dostupna u svim zemljama okruženja. Transparentnost na ovom polju ide direktno u prilog savjesnim i uzornim poslovnim subjektima koji ovaj vid podrške zaslužuju.
Prijedlozi mjera
Da ne bi ostali samo na konstatacijama stanja, imamo i nekoliko prijedloga aktivnosti za koje vjerujemo da bi doprinijeli urednosti zvaničnih registara, izvještaja, a kroz to i unaprijeđenju poslovnog ambijenta:
- Prijedlog br. 1: Nad privrednim društvima koja su u blokadi duže od 365 dana, smatramo opravdanim otvoriti stečaj „po službenoj dužnosti“, uz sprovođenje daljeg postupka do konačne likvidacije/brisanja iz registra.
- Prijedlog br. 2: Privredna društva koja ne predaju godišnji finansijski izvještaj, po automatizmu brisati iz registra, uz adekvatnu mjeru prema nesavjesnim osnivačima i menadžerima. Od ovih fiktivnih subjekata niko nema koristi, a njihovo postojanje u registru nema nikakvu svrhu.
- Prijedlog br. 3: Podaci o blokadama privrednih društava treba da budu javni i dnevno, on-line dostupni, kao što su već u svim zemljama okruženja.
Izvor: Binfo.me
