Potencijalno spajanje između Commerzbank-a i UniCredit-a imaće značajne posljedice za buduću finansijsku integraciju u Evropi, kažu bankarski analitičari, uz upozorenja da bi, ako dogovor ne bude odobren, to bila “propuštena prilika” da se ostvari dugo očekivana evropska bankarska unija.

Povezivanje između njemačkog i italijanskog zajmodavca bio bi “značajan korak naprijed” za evropsku bankarsku uniju i uniju tržišta kapitala, izjavio je Filippo Alloatti, šef sektora za finansije i kredite u investicionom menadžeru Federated Hermes. Međutim, ako do takvog dogovora ne dođe, rekao je da bi to bila “propuštena prilika”, što bi moglo značiti da bi bankarska unija mogla ostati samo “san”.

„[Unija] već ima neke karakteristike sna,” rekao je Alloatti, ukazujući na to da je malo napretka postignuto od kada je Evropska komisija prvi put predložila uniju 2014. godine. „Tužno je što nešto dogovoreno prije 10 godina nije zaista napredovalo. Poznati Lisabonski ugovor, koji je trebao da EU učini jednim od najkonkurentnijih tržišta na svijetu, ostavljen je po strani.”

Marco Troiano, šef sektora za finansijske institucije u Scope Ratings-u, rekao je da postoje dva puta ka bankarskoj uniji, koji bi trebalo da idu paralelno.

Jedan podrazumijeva primjenu zajedničkih pravila, zaštita i institucionalnih aranžmana kako bi se osiguralo ravnopravno tržište za evropske banke. „Drugi put je praktična konsolidacija bankarskog sektora preko granica, što bi također moglo pomoći u prenosu štednje i kapitala između različitih zemalja.

„Do sada su zakonodavni i institucionalni aranžmani napredovali dobro, iako još nisu kompletirani, ali napredak postoji. Međutim, kada je riječ o prekograničnom bankarstvu, sat je stao i nije bilo značajnih bankarskih spajanja godinama. U tom smislu, UniCredit/Commerzbank je velika prilika. Ako dogovor ne uspije samo zbog političkih prepreka, to bi poslalo neugodnu poruku.”

UniCredit je prvi put najavio da je 11. septembra kupio 9% direktnog udjela u Commerzbank-u. Ove sedmice, italijanski zajmodavac je rekao da je putem derivata stekao dodatnih 12% u njemačkoj banci, čime je njegov ukupan udio dostigao 21%, postavši tako najveći akcionar.

Transakcije derivatima mogu se realizovati samo nakon što regulatori odobre dogovor. Italijanski zajmodavac traži odobrenje Evropske centralne banke (ECB) da poveća svoj udio u Commerzbank-u do 29,9%, što je navelo analitičare na spekulacije o budućem spajanju između te dvije banke, prenosi The Banker.

Analitičari Morningstar DBRS-a izjavili su da će potencijalno spajanje između UniCredit-a i druge najveće njemačke banke po aktivi “značajno uticati” na buduću finansijsku integraciju u Evropi.

Iako su prekogranična spajanja „teška” i suočavaju se s političkim preprekama, nacionalnim ponosom i regulatornom fragmentacijom, Morningstar je u saopštenju naveo da bi bankarska unija mogla stvoriti plodnije uslove za takve transakcije. „Osim toga, u ovom trenutku, velika kombinacija mogla bi potaknuti napredak u tom smjeru,” navedeno je u saopštenju.

Kombinovana HypoVereinsbank (UniCredit Njemačka) i Commerzbank činila bi drugu najveću banku u Njemačkoj, s ukupnom aktiviom od 889,3 milijarde dolara prije prilagođavanja, u poređenju sa 1,4 biliona dolara Deutsche Bank-e, prema podacima The Banker Database na kraju 2023. godine.

Spajanje bi također učinilo Njemačku najvećim tržištem kombinovane kompanije, prema riječima analitičara, a zatim Italiju. UniCredit bi također preuzeo kontrolu nad mBank-om, poljskom podružnicom Commerzbank-a, što bi mu omogućilo da se “ponovo vrati” na najveće centralno-istočnoevropsko tržište, iz kojeg se povukao tokom restrukturiranja svog poslovanja.

Međutim, njemački kancelar Olaf Scholz, koji je u prošlosti bio glasni zagovornik evropske bankarske integracije, opisao je poteze italijanskog zajmodavca prema Commerzbank-u kao “neprijateljsko preuzimanje”.

Sljedeći potez UniCredit-a

Prema Alloatti-ju, sljedeći potez UniCredit-a vjerovatno će biti povećanje njegovog udjela u Commerzbank-u do 29,9%, što on očekuje da će ECB odobriti, jer ne postoji “nikakav osnov” da blokira povećanje udjela italijanskog zajmodavca. „Kada UniCredit dostigne gotovo 30%, njemačka vlada više ne može ignorisati situaciju jer, kako mi kažu iz Milana, oni [njemačka vlada] odbijaju razgovarati [o preuzimanju] s menadžmentom UniCredit-a,” rekao je Alloatti. „Ako imaju 30%, njemačka vlada će morati sjesti za pregovarački sto.”

Nova izvršna direktorka Commerzbank-a, Bettina Orlopp, izjavila je danas da će zajmodavac održati prvi krug razgovora s UniCredit-om u petak.

Alessandro Boratti, bankarski analitičar u Scope Ratings-u, rekao je u saopštenju da će izgradnja udjela UniCredit-a u Commerzbank-u dati italijanskoj banci “značajan uticaj” na strategiju njemačke banke, te bi mogao djelovati kao “blokirajući akcionar” za druge pokušaje preuzimanja. U pogledu sljedećih koraka za UniCredit, Boratti je spekulisao da bi italijanski zajmodavac mogao usvojiti pristup „čekanja i gledanja”, možda tražeći podršku od ECB-a, koja je u korist prekogranične konsolidacije.

Nakon što poveća svoj udio u Commerzbank-u na gotovo 30%, UniCredit bi mogao odlučiti da proda svoje akcije, rekao je Alloatti, u kojem slučaju bi se Deutsche Bank, najveća njemačka banka po aktivi, mogla vratiti u igru i eventualno otkupiti te akcije.

Spajanje između Deutsche Bank-e i Commerzbank-a prvi put je predloženo 2016. godine, ali ozbiljni razgovori su započeti tek 2019. godine. Oni su kasnije prekinuti jer dogovor nije bio održiv. Deutsche Bank je odbila da komentariše potencijalno spajanje između UniCredit-a i Commerzbank-a.

Alloatti je rekao da bi spajanje između Deutsche Bank-e i Commerzbank-a bilo politički teško prodati ako je njemačka vlada već rekla ne UniCredit-u. „To bi također moglo značiti da je jedan od dva posla u komercijalnim filijalama ugrožen,” dodao je.

Analitičari Morningstar DBRS-a vjeruju da je dogovor između UniCredit-a i Commerzbank-a “i dalje moguć”, ali da je malo vjerovatno da će se ostvariti u kratkom roku bez podrške njemačke vlade, koja je obećala da će zaustaviti prodaju svojih preostalih akcija u banci.

U posljednjim danima, Morningstar je naveo da su zabrinutosti zbog potencijalnih gubitaka radnih mjesta i smanjenih opcija finansiranja za kompanije izazvale nelagodu među nekim nacionalnim i lokalnim političarima.