Norveška je u avgustu ostvarila suficit u robnoj razmjeni sa svijetom od rekordnih 197,7 milijardi norveških kruna (19,54 milijarde dolara) zahvaljujući prije svega skoku cijena gasa, pokazale su službene statistike.
Reuters piše kako se s dnevnom proizvodnjom od oko četiri miliona barela ekvivalenta nafte, gotovo jednako podijeljenih između nafte i gasa, Norveška svrstala među dobitnike u okruženju snažnog rasta cijena energenata na globalnim tržištima.
Izvoz je bio gotovo dva i po puta veći, dosegnuvši 287,8 milijardi kruna. Na mjesečnom nivou porastao je za četvrtinu, a rast izvoza uglavnom je bio podstaknut skokom isporuka prirodnog gasa, koje su u vrijednosti od 176,4 milijarde kruna, činile 61 odsto ukupnog izvoza i bile četiri i po puta veće nego u istom mjesecu 2021. dok su u odnosu na jul porasle za 37,3 odsto.
Norveška je tako nakon znatno smanjenih isporuka iz Rusije postala najveći snabdjevač Evrope gasom iz cjevovoda.
Zbog svega toga je poslanik norveške opozicije Rasmus Hansson poslao oštru poruku vladi svoje zemlje u kojoj je rekao kako rat u Ukrajini nije pošten razlog za traženje viših cijena gasa.
Vlada lijevog centra te nordijske države – sastavljena od Socijaldemokrata i Stranke centra – kaže da Norvešku ne treba kriviti za tržišne sile izvan njene kontrole. Ali Hansson, bivši lider norveške Zelene stranke, ne prihvata taj vladin argument.
Nazvao je “moralno pogrešnim” profitirati na porastu cijena prvenstveno podstaknutom ratom i zaključio da Norveška takođe rizikuje narušavanje odnosa s ključnim evropskim trgovinskim partnerima prisiljavajući ih da plaćaju tako visoke cijene gasa.
Fond solidarnosti za obnovu Ukrajine
“Mislim da je Norveška kratkovidna i previše sebična. Imamo iznenadnu dobit koja je vrlo velika, ali pitanje je pripada li taj novac nama, sve dok je očigledan razlog tog povećanja cijena i tog dodatnog prihoda katastrofa koja je zadesila ukrajinski narod”, rekao je Hansson.
Hansson želi da dodatni novac ide u fond solidarnosti koji bi se koristio za obnovu Ukrajine nakon rata. Rekao je da bi stručnjaci trebalo da odrede što bi se trebalo smatrati “normalnom” cijenom gasa, a sve iznad toga treba smatrati ratnim profitom.
Iako njegove ideje nisu baš dobro prihvaćene u Vladi i drugim opozicionim strankama, u drugim dijelovima Evrope njegov argument počinje da dobivaja na snazi.
“Norveška bi trebalo da podijeli ogromnu dobit koju je ostvarila kao rezultat viših cijena nafte i gasa, posebno s Ukrajinom”, rekao je ranije ove godine poljski premijer Mateusz Morawiecki.
Tresea Ribera, španjolska ministarka za ekološku tranziciju, nedavno je cijene koje se plaćaju Norveškoj za gas nazvala “uznemirujućim”.
Ali, izgleda da ni ogroman priliv novca, ni povećanje cijena gasa ne zabrinjavaju Norvežane. Vlada je najavila da će izdvojiti oko milijardu eura za program koji plaća 90 odsto računa za električnu energiju domaćinstvima kada veleprodajne cijene porastu iznad propisanog nivoa, a s nivoom nezaposlenosti od samo tri odsto i cijenama koje još ne rastu, energetska kriza još izgleda kilometrima daleko.
Izvor: Lider.hr
