Kineske firme su uložile 72,2 milijarde dolara u Afriku između 2014. i 2018., a veliki dio toga putem inicijative Pojas i put. Sada kada je svijet pogodio Covid-19, u Pekingu raste osjećaj nelagodnosti zbog poziva na otpis duga stresnim afričkim državama, piše Euromoney.

U aprilu 2019. analitičari Rhodium Group u Hong Kongu napravili su procjenu finansijske održivosti kineske inicijative Pojas i Put (BRI), a ono što su pronašli iznenadilo ih je.

Drugi forum inicijative Pojas i put nedavno se završio u Pekingu, a kreatori politike na kontinentu i šire počeli su izražavati svoje zabrinutosti. Zapadni čelnici strahuju da je Kina utopila svijet u razvoju generalno, a Afriku posebno, u novi val duga. Zvaničnici u Pekingu negirali su optužbe za “debt-trap diplomacy” (diplomatija koja se provodi u bilateralnim odnosima zemalja s često navodnom negativnom namjerom), ali Kina ima interne razloge za brigu.

Inicijativa Pojas i put je od samog početka bila nepopularna kod kuće. Političari su inicijativu označili kao šansu za resetovanje globalnog poretka, ali ljudi su je odbacili kao “previše velikodušnu” za države primateljice, kaže Scott Morris iz Centra za globalni razvoj (CGD), neprofitnog preduzeća sa sjedištem u Washingtonu.

Projekat je ogroman. RWR Advisory, savjetnik sa sjedištem u Washingtonu, od 2013. godine, našao je da pod okriljem BRI ukupne pozajmice za transportne i energetske projekte od roga Afrike do središnje Azije iznose 461 milijardi dolara. Kineska istraživačka inicijativa na Univerzitetu Johns Hopkins procjenjuje direktne zajmove samo Africi između 2000. i 2017. na 143 milijardi dolara.

Ipak, Rhodium je očekivao da je ono što će naći biti snimak jasnog i skladnog finansijskog planiranja. Ono što je pronašao bilo je upravo suprotno. Slika koju prikazuje u svom izvještaju ogromna je razvojna inicijativa koja je lutala izvan tračnica i koja više nije fiskalno održiva, prenosi Indikator.ba.

Pronašao je dokaze da kineske banke agresivno pozajmljuju krhkim državama, a zatim jure okolo u očajničkim naporima da začepe rupe u nepropusnim budžetima i povećaju, a često i šire, kreditne linije.

Rhodium analitičari pronašli su 40 restrukturiranih kredita BRI s tržišnom vrijednošću od 50 milijardi dolara, koje su nedavno odobrene vladama i državnim agencijama od Kineske razvojne banke (CDB) i kineske izvozno-uvozne banke (Eximbank).

U Africi, koja dominira podacima, pronašla je 22 ponovno dogovorena zajma u vrijednosti od 32 milijarde dolara, mada je taj broj vjerovatno veći, jer je veći dio kineskih vanjskih pozajmica skriven u tajnosti.

– Sumnjamo da nam nedostaje najmanje dvije desetine slučajeva opraštanja duga, posebno afričkim zemljama, napisao je Rhodium. U bilo kojoj mjeri to je zapanjujući broj.

Znači da je najmanje četvrtina svih kineskih pozajmica Africi zapala u neprilike. Istraživanje je otkrilo “širok izbor vrsta zajmova”, uključujući finansiranje određenih projekata (poput željeznice u Etiopiji) i više općih stavki (neodređena kreditna linija za Ganu koju je CDB isplatio). Bilo je kredita koji su finansirali budžetske stavke u Zimbabveu i državne firme u Angoli. Takođe, bilo je starih zajmova (kredit od 34 miliona dolara Kamerunu otpisan 2001. godine) i novijih, posebno kreditna linija u iznosu od 800 miliona dolara, još uvijek u pregovaranju, malenom Džibutiju, vrijednoj stanici na Pomorskom putu svile, dijelu inicijative Pojas i put.

Rhodium je našao odgodu plaćanja (3,3 milijarde dolara za Etiopiju u 2018. godini) i refinansiranja (21,4 milijarde dolara za Angolu, ključnog kineskog saveznika u 2015. godini), te nekoliko sitnih otpisa. Rhodium upozorava da sam obim ponovnih pregovora o dugu ukazuje na opravdanu zabrinutost za održivost kineskog odlaznog kreditiranja.

– Moguće je da se Kina godinama mogla nositi s ovim tokovima. Ukupne pozajmice afričkim vladama, firmama i državnim agencijama čine 7% njenog vanjskog duga, u vrijednosti od 2,06 biliona dolara na kraju 2019., prema podacima kineske državne uprave za devize.

Čak i dugoročno, to je izvodljivo. Ali to je bilo prije intervencije dva potpuno različita događaja, oba na svoj način rođena u Kini. Prva je Inicijativa za Pojas i put, a druga pandemija Covid-19.

Pokretanje BRI je bilo pravi šok za sistem. Obećavalo je ponovno crtanje trgovinske i finansijske mape na slici Kine. U Pekingu partijski aparat bacio je težinu na pozadinu projekta – nije imao izbora, imajući u vidu da je to bila zamisao predsjednika Xi Jinpinga. Ali, sve je jasnije da je u to vrijeme postojalo malo planiranja. Minxin Pei, profesor vlade na Claremont McKenna College u Kaliforniji, i vodeći stručnjak za kinesko upravljanje, smatra Xijevu veliku ideju o povezivanja Pekinga s Europom kopnom i morem kao “hirovitost i dokaz nedostatka strateškog razmišljanja”.

To je rezultiralo velikim odlivom kapitala. Zajmovi za 68 zemalja BRI, uglavnom u Africi i Aziji, naglo su skočili u 2015./16. godini, prema podacima Safe. To je u skladu s naglim porastom kineskog vanjskog duga sa 850 milijardi dolara na kraju 2014., na dva biliona dolara pet godina kasnije, pokazuju podaci CEIC-a.

Sada je sve jasnije da je Peking u jeku ovih pozajmica sredinom 2010-ih “nije imao pojma koliko je izlazilo kroz vrata, kaže Pei. Jedan bankar sa sjedištem u Hong Kongu kaže: “Čak i sada, potpuno je moguće da vlada ne zna koliko duguje kome”.

Ključni problem je što neke kredite nisu odobrili država i banke, već privatne firme i državna preduzeća za projekte, kompanije i tržišta koja su im se slučajno svidjela. To su nepoznanice u nekim slučajevima i za sam Peking.

U Africi je pojava BRI pogoršala postojeće probleme, jer je Peking povećao kreditiranje zemalja koje su imale male šanse da ispune svoje obaveze.

Drugi problem, pandemija, dvostruko veže Kinu. Kod kuće je suočena s oštrom ekonomskom korekcijom. U istranstvu očajnički odbija sve oštrije pozive zaduženih država da oprosti neke, pa čak i sve, svoje kredite.
U aprilu je G20, uključujući Kinu, saopćio da će zamrznuti sve otplate duga za najsiromašnije svjetske zemlje do kraja 2020. godine, što je prvi put da je Peking učestvovao u globalnoj inicijativi za otplatu duga.

Ali to je stopirano oskudnim obećanjima da će oprostiti bilo koji dug koji duguju krhke nacionalne države. Takođe je odbijeno da se u program G20 uključe bilo koji problematični krediti koje su isplatili Eximbank ili CDB, piše Euromoney.