Građani i preduzeća imaju interes da investiraju, odnosno kupe državne obveznice koje će biti emitovane 22. i 23. aprila u ukupnom iznosu od 190 miliona eura, sa rokom dospjeća pet i sedam godina i uz kamatnu stopu od tri i 3,5 odsto. Jedan od ključnih razlogaje to što im se nudi kamata neuporedivo veća nego na oročene depozite u bankama i što im je apsolutno sigurno da će im država isplatiti kompletan novac na dan dospjeća obveznica, odnosno za pet ili sedam godina. Uz to, novac im u obveznicama nije zarobljen jer oni mogu da ih prodaju na berzi i prije isteka roka dospjeća, ukoliko odluče, kazao je u intervjuu Pobjedi dr Božo Mihailović, redovni profesor Ekonomskog fakulteta Univerziteta Crne Gore i predsjednik Saveza ekonomista Crne Gore.

On kaže da za ulaganje u državne obveznice nema nikakvog rizika osim ukoliko inflacija bude na većem nivou od kamatne stope koja se nudi na ove hartije od vrijednosti.

“Zbog toga je dodatna obaveza Centralne banke i svih subjekata da sve čine na vrijeme, da se drži stopa inflacije na znatno nižem nivou od kamatne stope od tri odsto koja se dobija na državne obveznice”, kaže Mihailović.

Više je, navodi, argumenata koji pokazuju nesumnjiv interes za kupovinu državnih obveznica.

“Postojeća štednja stanovništva je oko 1,3 milijarde eura, od čega su depoziti po viđenju 55 odsto ili 720 miliona eura. To je slobodan novac koji se nalazi u bankama, a građani na njega imaju nikakvu ili bijedno nisku kamatnu stopu. Ovih 190 miliona eura, koje Vlada namjerava da emituje za nekoliko dana je svega 15 odsto štednje građana. Ovih 140 miliona koje će država emitovati u prvom turnusu na pet godina je svega 9 odsto ukupne štednje. Iz ovoga je jasno da građanin može lako da nađe svoj interes, odnosno računicu. Umjesto da drži slobodan novac u banci za nisku kamatnu stopu ili bez kamate, on može da ga uloži u kupovinu državnih obveznica uz tri i 3,5 odsto godišnje i dobije siguran prinos”, objašnjava on.

Interes, ističe Mihailović, mogu naći i pravna lica svih vrsta.

“Ukupni depoziti u bankama su sada 3,4 milijarde eura, a krediti 2,9 milijardi, a odnos koeficijent kredita i depozita je 0,86. Depoziti po viđenju su 65 odsto ukupnih, odnosno 2,2 milijarde eura, što pokazuje da je 190 miliona koje Vlada namjerava da emituje svega 14 odsto toga. Sve ovo pokazuje da treba da bude interesovanje građana i kompanija da investiraju u obveznice. Uostalom, građanin slobodan novac može da potroši, sam da investira u biznis, štedi u banci ili da kupi obveznice. Kod kupovine obveznica ne postoji rizik za povraćaj svog novca jer je država garant”, navodi profesor.

Objašnjava i koji je rizik za ulaganje u obveznice.

“Rizik je jedino u tome što za pet ili sedam godina može stopa inflacije da bude veća od kamatne stope koja se nudi na obveznice. Kamatna stopa je fiksna na obveznice, a inflacija može da je ,,pojede“ u dugom roku. Zato CBCG i svi subjekti na vrijeme treba sve da čine da se drži stopa inflacije na znatno nižem nivou od kamatne stope od tri odsto, koja se dobija na državne obveznice”, kazao je Mihailović.

Nada se da će se sve učiniti da se makar stopa inflacije zaustavi na maksimalnih 1,5 do 2 odsto.

“U tom slučaju građanin bi imao realni prinos na uloženi novac u obveznice. Prema podacima CBCG, januarska inflacija u tekućoj godini je u odnosu na januar 2018. godine 0,4 odsto. Međutim, inflacija u prošloj godini, iako imamo uvijek problema sa različitim podacima zavisno od modela mjereno indeksom potrošačkih cijena ili harmonizovanim je bila 2,2 i 2,9 odsto. Istina, bilo je mjeseci kada smo imali deflaciju”, ističe Mihailović.

Prema njegovim riječima, u ovom momentu a i po osnovu onog što se može prognozirati do kraja godine, ova kamatna stopa je primamljiva za investiranje u obveznice.

“Ona je jednako primamljiva za građane i za preduzeća, banke, osiguravajuće kuće jer je kamatna stopa koju nudi država u odnosu na onu u bankama, zavisno od perioda oročenja, tri do pet puta veća. Kamate u bankama su sada na oročena sredstva od 0,6 do 0,8 odsto. Koliko znam nema ni jedne banke koja daje preko jedan odsto na oročeni novac na šest mjeseci ili godinu. Ova kamata je znatno niža od stope inflacije u prošloj godini. Nekada su kamate na oročen novac bile šest i do osam odsto godišnje, a sad su pale ispod jedan odsto”, kazao je Mihailović.

Svima je, dodaje, poznato da ni od jednog posla nema ništa ako obje strane nijesu zadovoljne.

“Ovdje država treba da bude zadovoljna što rješava svoj problem po manjim troškovima nego što je rješavala prije nekoliko godina na ino tržištu. A građanin dobija znatno veći prinos kroz kamatu nego u bankama. Alternativa građaninu u odnosu na obveznice je da kupi akcije nekog preduzeća, ali u toj situaciji ima dva rizika promjenjivost cijene akcija, što znači da ona može da padne kao što se desilo sa Telekomom prije dvije godine kada su ,,skliznule“ 1,5 puta. Uz to je neizvjesna dividenda. Naravno, može se desiti i da bude obrnuto i da građanin zaradi da cijena akcija poraste i da dividenda bude dobra. Ali, u principu je veći rizik. Što se tiče povraćaja uloženog novca, rizika kod ulaganja u obveznice nema, on je jednak nuli”, uvjerava Mihalović.

Građanin, odnosno pravno lice, naglašava on, može biti sigurno da će na dan dospjeća, odnosno za pet i sedam godina dobiti novac u kompletnom iznosu.

“Apsolutno mogu biti sigurni jer država stoji i garantuje iza ovih obveznica. Ne emituje ih ni banka, ni preduzeće, ni opština, nego država Crna Gora, koja svojim kredibilitetom i autoritetom garantuje građaninu i pravnom licu da će po isteku pet ili sedam godina dobiti nazad svoj novac u nominalnom iznosu. A do tada je za, recimo, pet godina ukupno dobio 15 odsto uloženog novca kroz kamatu, a na sedam godina 24,5 odsto. Kamata se dobija jednom godišnje ili dva puta, kako je Ministarstvo finansija najavilo i uz to nijesu blokirana sredstva kao nekad da on sa njima ništa ne može da čini. On može na tržištu kapitala da proda svoje obveznice kada odluči. Naravno, cijena može biti veća, može i niža. Ali, po pravilu nije niža jer se već skratio rok dospjeća”, kazao je Mihailović.