Strogi član 23 Zakona o sigurnosti, koji je na snagu stupio tokom posljednjeg vikenda, uzrokovao je zabrinutost u Hong Kongu. Vlasti tvrde da će se njime zaštititi i osigurati stabilnost Hong Konga dok su kritičari skeptični.

Naime, kritičari strahuju da će se spomenutim članom zakona ušutkati oni koji su optuženi za različita krivična djela – od pobune do izdaje. Ovo se dešava u trenutku kada je Hong Kong pod sve većim pritiskom Pekinga te u trenutku rasta tenzija između Kine i Sjedinjenih Američkih Država. Pojedini tvrde da je to za posljedicu imalo i to da strani investitori odlaze iz Hong Konga kao jednog od poslovnih centara svijeta.

“Smatralo se da je Hong Kong različit od Kine, tako da su investitori ulagali ovdje, ali od sada to više neće biti slučaj”, izjavio je muškarac kojeg je BBC predstavio kao Chan, što nije njegovo pravo ime, a koji se bavi nekretninama.

Član 23 i nakon njega

Fokus Pekinga je na nacionalnoj sigurnosti i opasnosti u obliku “stranih sila”, što je tretirano navedenim zakonom. Time se podiže ulog za sve one koji posluju u Hong Kongu.

“Poslovanje je u protekle dvije godine bilo užasno i nije bilo nikakvog značajnijeg posla”, tvrdi Tse koji radi za kinesku državnu banku, dodajući da je njegova banka u junu prošle godine otpustila 10 posto zaposlenih te još pet posto prošle sedmice.

Prema njegovim riječima, niko ne zna kada će doći na red za otkaz. Predsjednik Trgovinske komore Njemačke Johannes Hack smatra da je prerano procjenjivati rizike člana 23 po kompanije. Ukazao je da je moguć rast poslovnih troškova zbog usklađivanja s ovim članom zakona.

Vlasti Hong Konga su u saopćenju za BBC istakle da će se njime omogućiti da grad “napreduje od stabilnosti do prosperiteta” te da neće utjecati na poslovanje. Konstatovali su da nije prihvatljivo prozivati Hong Kong kada i u drugim državama postoje zakoni o sigurnosti.

Kina je član 23 Zakona o sigurnosti nametnula 2020. godine, a njegova primjena počinje u trenutku kada gradske vlasti pokušavaju uvjeriti svijet da je Hong Kong i dalje jedan od finansijskih centara svijeta. U Generalnoj privrednoj komori Hong Konga tvrde da će ovaj grad postati sigurniji za domaće i strane kompanije.

Čelnik Hong Konga John Lee je mišljenja da je smiješna tvrdnja da je vlastima isključivo stalo do nacionalne sigurnosti, nazvavši kritike “mekim otporom”.

Kako je objavio BBC, ekonomija Hong Konga je izložena stresovima koji su počeli s gušenjem prodemokratskih protesta koje je Peking ugušio 2019. i restriktivnom antipandemijskom politikom “nula zaraženih koronavirusom”. Najam poslovnih prostora je smanjen, ostavljajući poslovne zgrade i izloge praznima. Osim toga, manji je broj turista. Broj turističkih dolazaka je prošle godine iznosio 60 posto od ukupnog broja dolazaka prije pandemije.

Vrijednost Hang Senga, berzovnog indeksa Hong Konga, od 2019. do danas je smanjena za 40 posto. Indijska berza je u januaru ove godine pretekla berzu Hong Konga te je postala četvrta po veličini berza u svijetu. Nadalje, Singapur je ostao čvrst finansijski konkurent. Nisu izostali ni otkazi u međunarodnim bankama koje posluju u Hong Kongu.

Prema ocjeni BBC-a, u Hong Kongu se dešava egzodus kapitala i ljudi. Bivši šef finansijskog diva Morgan Stanley u Aziji je u nedavnoj novinskoj kolumni napisao da je s Hong Kongom “gotovo”. Iskusni investitor Lam Yat-ming je u jednom ekonomskom časopisu napisao da se investitori trebaju “distancirati od dionica” u Hong Kongu.

Jedna država, dva sistema

Hong Kongom se kao bivšom britanskom kolonijom upravlja prema principu jedna država, dva sistema. To je slučaj od 1997. godine, od kada je Hong Kong dio Kine. Peking je obećao da će ovaj grad uživati u građanskim slobodama.

No, kritičari kažu da je Kina prekršila obećanje, ugušivši prodemokratske proteste i nametnuvši Zakon o nacionalnoj sigurnosti 2020. godine. Riječ je o zakonu prema kojem je uhapšeno više od 260 ljudi, među kojima su političari. Vlasti pravdaju te postupke, tvrdeći da je to značilo promjenu od “haosa” do “upravljanja”.

Prvi pokušaj da se donese ovakav zakon bio je 2003., ali je taj pokušaj bio neuspješan. Tada je pola miliona ljudi protestovalo protiv zakona.

Politolog sa Baptističkog univerziteta u Hong Kongu Kenneth Chan smatra da Kina pod predsjednikom Xi Jinpingom pridaje apsolutni značaj nacionalnoj sigurnosti, a da su status Hong Konga kao slobodnog društva i međunarodni status na drugom mjestu. Za njega je hapšenje bivšeg medijskog mogula Jimmyja Laija, koji je optužen prema spomenutom zakonu, trebao biti znak za buđenje međunarodne zajednice.

“Zakon o nacionalnoj sigurnosti nema ograničenja, Lična sigurnost, pravo na privatnu svojinu i privatna imovina nisu zagarantovani”, naveo je Chan.

Nakon što je policija 2021. izvršila raciju u listu Apple Daily koji je u vlasništvu 76-godišnjeg Laija, ovaj medij je već sljedeće godine delistiran sa berze. Lai je već tri godine iza rešetaka i sudi mu se. Njegova imovina, vrijedna 64 miliona dolara, zamrznuta je.

Sistem običajnog prava u Hong Kongu, kojim se podržava njegova vladavina prava, bio je pod lupom vlasti tokom suđenja prodemokratskim demonstrantima. Gradsko pravosuđe se smatra nezavisnim, barem u poslovnim pitanjima. Međutim, kritičari su zabrinuti da će John Lee kao čelnik Hong Konga moći birati sudije u predmetima nacionalne sigurnosti.

Chan je ukazao da kompanije u Hong Kongu od sada moraju imati dodatne mjere kako bi ublažile političke rizike.

“Niko ne može da shvati politički pravac, pa su velike kompanije počele zapošljavati političke konsultante da procijene rizike i uspostave političke veze. Sve su to novi troškovi koje vode ka nižoj stopi učinkovitosti”, napomenuo je Chan.

Da li investirati

Glavni ekonomista istraživačke kompanije Orientis Kevin Tsui je podsjetio da ne treba zanemariti da je Hong Kong jedan od svjetskih finansijskih centara. Istakao je da ovaj grad treba iskoristiti svoje prednosti, a to su jednostavan poreski sistem s niskim stopama i to da je to jedini kineski grad bez kontrole deviznog kursa. Nadalje, hongkonški dolar je vezan za američki dolar, čime se osigurava finansijsku stabilnost.

Ipak, povjerenje u Hong Kong je poljuljano, i to ne samo zbog usporavanja kineske ekonomije. Unutrašnjost Kine je najveći trgovinski partner Hong Konga i druga po veličini investicija. Polovina od 2.600 kompanija koje su na berzi u Hong Kongu su iz kontinentalne Kine.

No, Peking je prošle godine uveo pravilo da kineske kompanije moraju imati službeno odobrenje za berzovno izlistavanje u inostranstvu. Bankar, koji nije želio otkriti svoj identitet, tvrdi da je to proces učinilo daleko složenijim.

Hong Kong je u sedam od posljednjih 15 godina bio na prvom mjestu po inicijalnoj javnoj ponudi (IPO), a sada je na osmom mjestu, piše BBC.