Zlato, iako sigurna investicija, u cijeni nosi spekulativan faktor koji može negativno uticati na ostvarene rezultate, kazali su iz Centralne banke odgovarajući na pitanje da li Crna Gora razmišlja o kupovini zlata poput velikog broja centralnih banaka u svijetu što je tražnju povećalo preko 40 odsto.
Najnoviji podaci Svjetskog savjeta za zlato (VGC), pokazuju da se u ovoj godini 42 odsto povećala tražnja za zlatom, a najveći kupci su Rusija i Turska, potom zemlje Evrope, Kina, Venecuela, Iran, Katar i Indonezija.
Tragom ove informacije Pobjeda je pitala Centralnu banku šta je pozadina povećane kupovine i da li ima planova za uvećanje domaćih zlatnih rezervi. Podsjetimo da crnogorske rezerve zlata od 38,477 unci ili 1.090 kilograma, naslijeđene od nekadašnje SFRJ, do danas nijesu povećane ni za gram. Ne nalaze se u zemlji, jer su po treći put u aprilu prošle godine založene za kredit od 78 miliona eura kod Credit Suisse banke. Tamo će ostati do 2027.
“Centralna banka vodi politiku upravljanja međunarodnim rezervama, tako što na prvo mjesto stavlja likvidnost i sigurnost”, kazali su iz ovog regulatora.
Razlozi
Naveli su da su najmanje četiri razloga zašto je povećana tražnja za zlatom.
“Razlozi zašto centralne banke kupuju zlato mogu biti mnogobrojni, poput: diversifikacije međunarodnih rezervi, zaštite od inflacije i pada dolara, geopolitičkih faktora, mogućnosti depresijacije valute neke zemlje… Kao dominantni se nameću, pogotovo u postojećoj situaciji na tržištima, zaštita od inflacije i pada američkog dolara i rast geopolitičkih tenzija”, smatraju u Centralnoj banci.
U posljednje dvije godine rast geopolitičkih tenzija igrao je značajniju ulogu.
Ne treba se zato čuditi da su zemlje kao Rusija, Turska i Kina uticale na globalni rast tražnje za zlatom. Ovi potezi bi vjerovatno trebalo da umanje njihovu zavisnost od dolara, kao glavne rezervne valute, u koju je investiran značajan dio njihovih rezervi.
“Sličan razlog se može naći i kod nedavnih uvećanja rezervi zlata Mađarske i Poljske. Mišljenje tržišta je da obje ove zemlje imaju populističke vlade i žele da stvore utisak da nijesu toliko zavisni od EU”, smatraju u CBCG.
Ne treba, kažu, zanemariti rast međunarodnih rezervi na globalnom nivou.
“Ne treba zanemariti ni činjenicu da, generalno, mnoge zemlje u razvoju imaju značajnu izloženost dolaru kao rezervnoj valuti, pa se kao prirodna zaštita od valutnog rizika nameće zlato, usljed negativne korelacije sa dolarom”, navode iz CBCG.
Na pitanje da li je u pozadini povećane kupovine zlata “rat valuta, u CBCG kažu da to ne bi bio presudan faktor.
-Da li u ovom momentu postoji “rat valuta je kompleksno pitanje i zavisno od niza faktora spoljnotrgovinski odnosi, monetarna politika… Rast kupovine zlata ne bi bio presudan faktor koji bi upućivao na to smatraju u regulatoru”.
Pejaković: Boje se recesije
Generalni sekretar Udruženja banaka mr Bratislav Pejaković smatra da se centralne banke boje recesije i izlaz traže u kupovini zlata.
“Trend povećane kupovine zlata ukazuje da očekuju recesiju, gdje je nezahvalno igrati na FOREX-u i cijenama svjetskih valuta. Onda je najsigurnija luka za ulaganje zlato”, kaže Pejaković.
Neki od ekonomista nobelovaca, dodaje, ukazuju na mogućnost krize već 2020.
“Imamo međutim i drugačija mišljenja, tako da je na nama da optimalno radimo, sistemski privučemo što veće i kvalitetnije investitore čime se povećava standard, a krize dolaze i odlaze i sastavni su dio ekonomskog cilusa”, kaže Pejaković.
(Opširnije u Pobjedi)
