Krizni porez, koji je ukinut od januara, poslodavci moraju iskoristiti za povećanje zarada, jer je obračunavan na teret zaposlenog, kazali su iz Saveza sindikata i Unije slobodnih sindikata, Iz poslodavačkih organizacija diplomatski poručuju da je to “stvar menadžera i poslovne politike firmi”.
Krizni porez uveden je 2013. i iznosio je 11 odsto na bruto zarade veće od 766 eura, odnosno 500 eura neto.
SINDIKAT
-Pošto je od prvog januara ukinut krizni porez, taj se novac vraća zaposlenom na koga je primjenjivan, jer je obračunavan na teret zaposlenog, kazali su iz Saveza sindikata. Isto kažu i u Uniji slobodnih sindikata.
-Kako je krizni porez uveden kao dodatni porez na dohodak fizičkih lica, poslodavci su obavezni da ga sada pretoče u povećanje zarada, kažu u USSCG i podsjećaju da su bila oporezovana primanja veća od prosječne plate. U privrednim asocijacijama kažu da ne mogu da utiču na poslodavce i daje odluka u njihovim rukama.
PKCG
-Privredna komora nema mogućnost uticaja na poslovnu politiku privrednih subjekata, ali očekujemo da će ukidanje kriznogporezadoprinijeti povećanju zarada zaposlenih čija je bruto plata veća od 766 eura, s obzirom na to daje samo na dio tih zarada plaćan krizni porez, kazali su za Pobjedu iz PKCG i najavili da će se zalagati za poresko rasterećenje rada, povećanje zarada i zaposlenosti.
-Djelovaćemo na smanjenje doprinosa, povećanje minimalne cijene rada i energičniju kontrolu inspekcija, što će doprinijeti daljem rastu zarada i zaposlenosti. Ovim će se proširiti baza poreskih obveznika i n’a taj način sačuvati stabilnost javnih finansija, kažu u Privrednoj komori. Visoki troškovi rada u dijelu doprinosa, tvrde, jedno od najvećih ograničenja poslovanja.
-Pripremili smo analizu poreska opterećenja po osnovu rada, koja je prezentovana na skupštinskom Odboru za ekonomiju. Učešće poreza i doprinosa u ukupnim troškovima rada je 41,3 odsto i iznad je prosjeka zemalja OECD-a, što negativno utiče na stopu zaposlenosti, a dio poslodavaca ne izmiruje u potpunosti poreske obaveze, pojašnjavaju iz PKCG.
MBA
Iz Montenegro biznis alijanse pozdravljaju odluku o ukidanju kriznogporeza i dodaju da je stvar firme kako će iskoristiti te pare.
-Kao tržišno orijentisana poslovna asocijacija ocjenjujemo daje to stvar menadžmenta firmi i poslovne politike koju vode. Različite su mogućnosti korišćenja “viška” sredstava, tako da sve to ostaje u domenu menadžmenta svake firme pojedinačno, kazao je Milan Dragić. izvršni direktor MBA i podsjetio da se oni kontinuirano zalažu za smanjenje svih vrsta poreza kao jedne od mjera za podsticanje biznisa.
Čeka se analiza efekata smanjenja doprinosa
Iz SSCG najavljuju analizu efekata smanjenja za dva procenta doprinosa za zdravstvo na teret poslodavca i povećanje minimaica sa 193 na 222 eura neto.
-Da li su sva sredstva po osnovu smanjenja ovog doprinosa prelivena u povećanje minimalne zarade, shodno zaključku, znaćemo na osnovu analize koja treba da bude završena početkom februara 2020. – ističu iz ove sindikalne organizacije i podsjećaju da je dogovoreno da će socijalni partneri nakon razmatranja analize nastaviti pregovore o mogućnosti novog povećanja minimaica.
U USSCG kažu da smanjenje ovog doprinosa nije dovelo do povećanja zarada.
-Za razliku od kriznog poreza, poslodavci mogu, ali ne moraju da smanjenje doprinosa ukalkulišu u povećanje zarada zaposlenih – objašnjavaju u USSCG.
Izvor: Pobjeda
