Najveća prijetnja sadašnjim finansijskim institucijama je ta što je “blokčein” tehnologija bazirana na dijeljenju jedne verzije baze podataka sa više zainteresovanih strana, bez kontrolnog tijela u sredini. Kao rezultat, kliring kuće i različite berze bi bile izbačene iz procesa, dok bi veliki igrači na tržištu valuta poput JP Morgana i Sitigrupa, izgubile dio kolača koji bi pripao manjim bankama koje počinju da koriste “blokčein”, piše Blic.
Do sada, debata o kriptovalutama je stavila vjernike u moć tehnologije da “očisti” sve što nije u redu sa današnjim finansijskim sistemom, tradicionalno orijentisane protiv establišmenta, na suprotnu stranu protiv vodećih finansijskih lidera, koji brinu da je taj novac “prljav” i upozoravaju investitore da su kriptovalute “mjehur”. Džejmi Dimon, izvršni direktor “JP Morgan”, jedan od najglasnijih protivnika kriptovaluta nedavno je izjavio da “žali što je bitkoin nazvao prevarom”.
Adam Ludvin, direktor kompanije “čein”, koja snabdijeva blokčejn sistemima finansijske grupe poput “Nasdaka”, prihvata kritike da je kripto-imovina teška za procjenu, precijenjena, neefikasna i praćena nerazumijevanjem i lošim vođenjem. On tvrdi da kriptovalute imaju jednu veliku prednost, a to je otpornost na cenzuru, jer ništa ne može da spriječi transakciju u bitkoinima jer se ona obavlja između dvije strane, a bez kontrolnog tijela u sredini. On je dao primjer klijenta koji plaća jelo preko aplikacije “Venmo”, sa pratećom porukom u kojoj piše: “Hvala na predivnom persijskom jelu”. Tu uplatu je stopirala banka zbog riječi “persijsko”. Tako nešto, kaže Ludvin, ne bi moglo da se desi s bitkoin uplatom.
Mnoge banke odbijaju da uopšte dodirnu kriptovalute, dok su pojedine, poput nekih instucija u Velikoj Britaniji, odbile da odobre hipoteku klijentima koji su svoje nekretnine platili zaradom na kriptovalutama, “jer je nemoguće trasirati porijeklo novca”.
Ipak, mnoge velike finansijske institucije investiraju mnogo novca i vremena u istraživanje “blokčejn” tehnologije, kako bi unaprijedili različite usluge. Kako piše “Fajnenšl tajms”, već postoje pokazatelji da kriptovalute imaju svoje mjesto i na Volstritu u vidu “bitkoin fjučersa”. Goldman saks i Morgan Stenli odobravaju takve ugovore klijentima, dok vode računa da sami direktno ne trguju kriptovalutama i ne čuvaju ih za klijente.
U međuvremenu, ubrzano raste interesovanje investitora za “blokčejn” startape i inicijalnu ponudu kriptovaluta. Inicijalne ponude (ICOs) su prikupile 3,4 milijarde dolara investicija u startape, ali na totalno neregulisanom tržištu. Umjesto IPO (Initial public offering) u dionicama, i velike IT firme, poput aplikacije “Telegram”, riješile su da prikupe sredstva kroz ICO (Initial Coin Offering), izdavanjem kriptovalute, umjesto izdavanjem akcija.
“Banke bivaju skrajnute i to je vjerovatno i razlog zašto banke pozivaju zakonodavce da se bave novim valutama”, kaže Olivije Busman, bivši CIO u UBS banci.
“Ne možemo da poreknemo da se stvari mijenjaju. Svijet će za 10 godina koristiti kriptovalute, ali to mora da bude regulisano. To je ključ”, dodao je Benoa Legrand, šef inovativne kancelarije holandske ING banke.
Entoni Dženkins, bivši šef “Berkliza”, koji zagovara “blokčejn” tehnologiju, vjeruje da će uticaj na finansijski svijet i novac biti “dubok”.
“Ako možete da zamislite svijet sa samo jednom globalnom digitalnom valutom, zamislite kakve bismo prednosti imali, kao i koliki bi troškovi izašli iz sistema. Ovo je možda daleka budućnost, ali mislim da nije predaleka”, objašnjava Dženkins.
Ekonomski online
