Centralna banka Crne Gore planira da do kraja godine uputi Vladi prijedlog zakona o tzv. podgoričkom modelu rješavanja problema nenaplativih kredita, koji je već naišao na oprečne reakcije.
U radnoj verziji zakona o dobrovoljnom finansijskom restrukturiranju predviđeno je da će firmama koje postignu dogovor sa bankama o reprogramu loših kredita, koje zajmodavci do sada nijesu mogle naplatiti, država odložiti naplatu poreza i relaksirati ih od poreskih obaveza koje bi mogle imati vezano za te transakcije. Ovaj model koncipirali su CBCG, Ministarstvo finansija i Svjetska banka, koja je partner domaćim institucijama na projektu rješavanja loših kredita. Ideju o podgoričkom modelu rješavanja loših kredita lansirala je Centralna banka u vrijeme dok je na njenom čelu bio aktuelni ministar finansija Radoje Žugić.
Svaki četvrti kredit nenaplativ: Prema zvaničnim podacima, svaki četvrti kredit u Crnoj Gori spada u kategoriju nenaplativih!
Stoga je jasno, i razumljivo, da crnogorska država pokušava da sistemski riješi problem, kako bi se omogućilo prezaduženim firmama da se oporave, a bankama da iščiste bilanse. Od banaka se, paralelno sa sprovođenjem podgoričkog modela, očekuje da poboljšaju kreditnu aktivnost i olabave kreditne uslove.
S druge strane, kritičari ovog rješenja ističu da nije pametno odobravati nove poreske olakšice, imajući u vidu da poreski dug iznosi 330 miliona eura i da država trenutno održava skupu proizvodnju u podgoričkom Kombinatu aluminijuma. Takođe, postavlja se i pitanje pravičnosti podgoričkog modela, naročito prema korisnicima kredita koji uredno servisiraju svoje obaveze.
[widgets_on_pages id=”Baner”]
Za SNP neprihvatljive poreske olakšice: Predsjednik odbora za ekonomiju, finansije i budžet Aleksandar Damjanović ocijenio je u izjavi za Portal Analitikada je neprihvatljivo i nemoralno da se loši krediti prebace na teret poreskih obveznika. Damjanović kaže da problem loših kredita – kojih je 25 odsto u sistemu – može da se rješava striktno na nivou odnosa između banaka i klijenata.
– Svaki pokušaj da se loši krediti rješavaju kroz poreske olakšice i produžene rokove plaćanja poreskih obaveza jeste indirektno prebacivanje na teret poreskih obveznika odnosno budžeta, što nije samo neprihvatljivo već i nemoralno u ovom trenutku. Svaki pokušaj da se ”podgorički model” sprovodi na taj način biće žestoko dočekan od strane SNP-a i on neće imati prohodnost u parlamentu, ocjenjuje Damjanović.
Taj model je naišao i na podršku Svjetske banke i Ministarstva finansija i predviđao je ponovno uređivanje dužničko-povjerilačkih odnosa između privrednog društva koje se nalazi u finansijskim teškoćama, kao dužnika, i banaka, uz određene podsticaje od strane države.
Damjanović kaže da problem loših kredita može da se rješava samo na nivou odnosa između banke i klijenata. “Te kredite banke trebaju da reprogramiraju ili otpišu unutar sopstvenih bilansa ili ih zamijene nekim drugim kreditima koji bi bili povoljniji”, rekao je Damjanović.
Princip pravednosti za sve: Ekonomski analitičar Siniša Lekić ističe u izjavi Portalu Analitika da bi osnovni princip za rješavanje problema trebao biti pravednost i jednakost za sve.
-Bilo bi fer da se “uredni” dužnici stave u ravnopravan položaj sa dužnicima koji neuredno izmiruju svoje obaveze. Problem dužnika koji ne izmiruju redovno obaveze treba rješiti u direktnom kontaktu između banke i klijenta, ali i primjenom neke fleksibilne politike koja će dovesti do pomaka nabolje. Smatram da bi Udruženje banaka, uz pomoć CBCG, trebalo da definiše neke preporuke za lakše prevazilaženje problema loših kredita, uz primjenu politike fer odnosa prema onima koji redovno izmiruju svoje obaveze. Pa i EPCG daje popuste za redovne platiše, a dužnicima omogućava reprograme i druge načine da se prevaziđe problem duga- naveo je Lekić, napominjući da je neophodan jedinstven pristup svih aktera rješavanju problema.
-Uloga CBCG je ovdje od presudnog značaja, kako savjetodavna tako i stručna, s tim što se u ovom slučaju ne bi trebao mijenjati zakonski okvir- naglasio je Lekić.
Drecun podržava ideju o restrukturiranju: Izvršni direktor i suvlasnik “First financial banke” Predrag Drecun ocijenio je za Portal Analitika da je podgorički model dobar pokušaj da se pruži nova šansa prezaduženim kompanijama.
-Banke to mogu da istrpe, a veliki je društveni interes da se riješi ovo pitanje. Mislim da treba dati šansu preduzećima koja su na granici da opstanu ili propadnu, da krenu naprijed – rezonuje Drecun. On je precizirao da je njegova banka za podgorički model kandidovala samo jednu kompaniju, koja je u međuvremenu sanirala svoje obaveze.
-Podgorički model u First financial banci ne primjenjujemo- izričit je Drecun.
U Uniji poslodavaca naglašavaju da najveći izazov za privredne subjekte u Crnoj Gori predstavlja očuvanje tekuće likvidnosti i održivosti poslovanja.
-Iako su razlozi za takvo stanje brojni, u one značajnije svakako spadaju nedostatak finansijskih sredstava za tekuće obaveze, neadekvatna kreditna podrška bankarskog sektora i problemi otplate kredita. To potvrđuje i naše istraživanje čije smo rezultate koristili za potrebe nedavno objavljenog strateškog dokumenta UPCG “Pet ubica biznisa”, a koji pokazuju da čak 96 odsto kompanija u CG ima problem sa pristupom finansijama- saopšteno je Portalu Analitika iz UPCG.
Kako se dodaje, imajući u vidu da rastuća nelikvidnost dodatno otežava proces ozdravljenja kompanija, UPCG podržava mogućnost koja se privrednicima nudi kroz tzv. “podgorički model“, da se kompanijama koje budu učestvovale u tom procesu omogući i oslobađanje od poreza na prihod kod otpisa duga od strane kreditora.
-To je model koja će privrednicima omogućiti bržu otplatu loših kredita, a na duži rok stvoriti priliku za nove kreditne aranžmane namijenjene finansiranju započetih investicija- podvukli su iz udruženja poslodavaca.
UPCG podsjeća da je „podgorički model” zasnovan na „istanbulskom pristupu“, koji se sprovodio u Turskoj od 2002. do 2005. godine, kada su restrukturirani dugovi strateški najvažnijih preduzeća.
-Nakon „istanbulskog”, Turska je kreirala i „anadolski pristup“ koji se tiče restrukturiranja kre-dita malih i srednjih preduzeća, a čija bi primjena u Crnoj Gori bila od posebnog značaja, naročito imajući u vidu učešće i probleme MiSP u strukturi naše privrede- ističu iz Unije poslodavaca
Ukoliko ovaj model “prođe” na Vladi i u parlamentu biće to nova državna intervencija u bankarskom sektoru, nakon što je Prva banka neposredno nakon izbijanja globalne krize, dokapitalizovana sa 44 miliona eura novcem poreskih obveznika. Pomoć Prvoj banci, jedinoj finansijskoj instituciji u Crnoj Gori koja nema majku- banku u inostranstvu, odobrena je na osnovu Zakona o zaštiti bankarskog sektora, koji je prestao da važi.
Siniša Goranović, portalanalitika.me
