U okviru izvještaja u kojem su se bavili pitanjem kako su prošle države kojima je smanjen kreditni rejting na nivo “smeća” u posljednje tri decenije, analitičari jedne od najvažnijih globalnih rejting agencija Moody’s napisali su kako je Italija jedina članica Evropske unije kojoj prijeti takav scenaro.
Eksperti Moody’s-a nisu otkrili kolike su šanse da italijanski rejting završi na neinvesticionom “džank” (smeće) nivou, ali je jasno da će investitori sa visokom pažnjom da iščekuju novu kreditnu procjenu Italije najavljenu za 19. maj.
Trenutno je Moody’sov rejting Italije Baa3-, dakle neposredno iznad nivoa koji se kolokvijalno naziva “smećem”. U slučaju da Italija izgubi kreditni rejting to bi najvjerovatnije dovelo do drastičnog rasta cijene zaduživanja za Italiju, piše “Jutarnji list”. Bio bi to novi veliki izazov za Evropsku centralnu banku koja je već forsirala tzv. antifragmentaciona rješenja.
Ali, nove antifragmentacione mjere ECB ciljane na smanjivanje razlike u cijeni duga koju plaćaju manje uspješne članice, u suštini je intervencija koja suspenduje procjene tržišnih učesnika i zapravo čini posao procjene kreditnog rejtinga država besmislenim. To je u suštini poruka kako loši, odnosno mnogo rizičniji dužnici moraju da se finansiraju po uslovima kao da su dobri, odnosno daleko manje rizični nego što to zaista jesu.
A na rejting države vežu se i ocjene kreditnih sposobnosti kompanija i u privatnom, i u javnom sektoru.
Bilo kako bilo, posljednjih mjeseci italijanske javne finansije prolazile su kroz nešto mirniji period na tržištu obveznica. Razlika u cijeni (spread) koju Italijani moraju da plaćaju u odnosu na manje rizične 10-godišnje njemačke obveznice trenutno je samo 183 bazna poena, što je uočljivo manja razlika u cijeni nego krajem 2022. kad je iznosila 250 baznih poena.
“Blumberg” tumači kako su nešto mirniji dani za Italiju na tržištima kapitala posljedica činjenice da je italijanska politika bila manje glasna u promovisanju loših ideja, ali ponajviše zbog toga što se investitori plaše da idu protiv ECB, koja je lani najavila intervenciju ako dođe do stresa u finansiranju prezaduženih nacija na jugu Evrope.
S&P je prošle nedjelje potvrdio rejting Italije na BBB razini, što je nivo više u odnosu na staru procjenu Moody’s-a, a i u “Fitchu” se slažu da su izgledi za Italiju stabilni, što će se najvjerovatnije vidjeti i u novoj procjeni 12. maja, navodi “Jutarnji list”.
Analitičari “Moody’sa” napisali su u izvještaju da se Italija suočava sa povećanim rizicima implementacije ključnih reformi kako bi oživjeli potencijale rasta, i to uz pomoć Fonda za oporavak EU.
Gubitak rejtinga Italije može da pokrene niz problema na evropskom tržištu
U slučaju da Italija ostane bez investicionog rejtinga, biće pod pritiskom rasta cijene duga, ali je teško prognozirati ishode jer se činjenično radi o neistraženoj teritoriji. Za Italiju je sreća što su pravila ECB-a takva da može i dalje da učestvuje u programima otkupa obveznica uz uslov da joj samo jedna od četiri glavne rejting agencije zadrži ocjenu na investicionom nivou, što je izvjesno.
Međutim, gubitak investicionog rejtinga Italije, bez obzira na to što evropske institucije ojenjuju situaciju kontrolabilnom, može da inicira niz problema na evropskom tržištu kapitala.
Moody’s istraživanje o državama koje su izgubile rejting utvrdilo je 28 zemalja koje su posrnule od 1995, a od koji je samo 12 uspjelo da vrati investicioni rejting. Tim zemljama trebalo je od tri do 14 godina da prođu kroz duboke transformacije – institucionalna poboljšanja te jačanje javnih finansija.
Različite ocjene perspektive
Ocjene italijanske finansijske perspektive su raznolike.
“Goldman Saks” preporučuje prodaju italijanskih obveznica i prebacivanje u slične španske instrumente i prognozira rast razlike u cijeni prema njemačkim bundovima na 235 baznih poena.
S&P očekuje pad odnosa duga i BDP-a Italije od 2023.-2026. kao i ubrzanje rasta sljedeće godine na osnovu evropskih investicija, stabilizaciji trgovinskih aktivnosti i jačanju eksterne potražnje.
Situacija sa Italijom zapravo je veoma neobična, navodi “Jutarnji list”. Procjenitelji i investitori se iz nedjelje u nedjelju teše da vlada premijerke Đorđe Meloni nije toliko desno-radikalna i neodgovorna kako bi se moglo naslutiti iz njenih mladalačkih neofašističkih stavova. Drugim riječima, za Italiju se ocjenjuje pozitivnim da ne rade greške kakve bi teoretski mogle da se očekuju od najdesnije populističke vlasti još od doba Benita Musolinija.
