Evropska centralna banka, Banka Engleske, Banka Amerike, MMF i najveći globalni ulagači upozoravaju da banke u sjenci predstavljaju izvor nove finansijske pometnje.
Banke u eurozoni su dobro podnijele potrese koji su nedavno uzdrmali američki i švajcarski bankarski sektor, ali nesigurna perspektiva u pogledu ekonomskog rasta, uporna inflacija i pogoršani finansijski uslovi mogli bi da se odraze na njihovu profitabilnost. Smirivanje inflacije je ključna za ukupnu finansijsku stabilnost, no restriktivne monetarne politike koje sprovodi većina zemalja otvaraju nove probleme na finansijskom tržištu. Sistemski važne banke u eurozoni su u opasnosti da zapadnu u ozbiljne probleme, ako njihovi finansijski klijenti, poput fondova, osiguravača i klirinških kuća, povuku svoje depozite zbog teškoća sa likvidnošću, navodi se u studiji koju je u maju objavila Evropska centralna banka (ECB).
Istraživanje se bavilo rizicima koji bi mogli da se preliju iz takozvanih banaka u sjenci, kao što su fondovi i drugi igrači na finansijskom tržištu, na tradicionalne zajmodavce, i obrnuto. Kao najveća pretnja ističe se mogućnost da banke u sjenci povuku svoja sredstva, poput depozita i repo ugovora, koji čine 13% ukupnih obaveza tradicionalnih banaka. U slučaju sistemski važnih banaka u eurozoni, BNP Paribas, Deutsche Bank, BPCE, Credit Agricole, Santander, Societe Generale i UniCredit banke, taj udio je još veći.
Ovo bi moglo da se dogodi ukoliko nebankarski finansijski posrednici (NBFI) i sami budu pogođeni odlivom sredstava ili izgube povjerenje u banku. Takođe, ako bi banke u sjenci bile prisiljene da prodaju svoju imovinu, to bi prouzrokovalo gubitke u tradicionalnim bankama, jer se njihovi portfelji često preklapaju ili su povezani. S druge strane, teškoće u poslovanju sistemski važnih banaka bi dovele banke u sjenci u nazavidnu situaciju, prije svega njihovu sposobnost da upravljaju likvidnošću i tržišnim rizicima. Za razliku od tradicionalnih banaka, propisi koji regulišu poslovanje NBFI su daleko labaviji, što smanjuje šanse da se spreče dalji šokovi na finansijskom tržištu i uvećava opasnost od „zaraze nelikvidnošću“, ističu u Evropskoj centralnoj banci.
Dvostruki rast imovine
Međunarodni monetarni fond (MMF) je takođe procijenio da izbijanje nove finansijske krize uveliko zavisi od otpornosti nebankarskih finansijskih institucija na aktuelnu krizu, a isto upozorenje je iznijela i Banka Engleske. S druge strane okeana, u istraživanju koje je sprovela Banka Amerike, najveći globalni ulagači su uprli prstom upravo na banke u sjenci, kao najverovatniji izvor nove finansijske pometnje.
Prema podacima međunarodnog Odbora za finansijsku stabilnost (FSB), ovaj sektor koji obuhvata vrlo različite finansijske igrače, od penzionih fondova i osiguravajućih kuća, do zajedničkih fondova i visokorizičnih hedž fondova, raspolaže sa 49% ukupne finansijske imovine u svijetu. Banke u sjenci su jako brzo rasle u prethodnoj deceniji, povećavajući svoju imovinu u prosjeku za 7% godišnje. Evropska centralna banka navodi da se ukupna imovina ovih finansijskih igrača u eurozoni više nego udvostručila u proteklih 14 godina, na 31 milijardu eura.
Usljed drastičnog pada kamatnih stopa nakon prethodne finansijske krize i sve strožije regulative za banke, mnoge štediše i ulagači su se okrenuli nebankarskim finansijskim posrednicima, u želji da ostvare veće prinose. Ali sada, sa rastom kamatnih stopa, povećavaju se i rizici u ovom sektoru, a njegova veličina može da destabilizuje cijeli finansijski sistem.
Posebna opasnost prijeti od otvorenih investicionih fondova. U slučaju da veliki boj uspaničenih ulagača otkupi svoje udjele u isto vrijeme, ovi fondovi mogu biti priseljeni da brzo prodaju dio svoje imovine kako bi izvršili isplate. Ako bi više fondova krenulo da ubrzano prodaje, na primjer, državne obveznice, to bi smanjilo njihovu vrijednost i proizvelo gubitke drugim vlasnicima obveznica, uključujući i banke. Ovakva situacija se dogodila prošle jeseni, kada su penzioni fondovi u Engleskoj morali da prodaju britanske državne obveznice koje su „potonule“ zbog katastrofalnih budžetskih proračuna tadašnje premijerke Liz Tras.
Kriza povjerenja
Rast kamatnih stopa i ogromna ekonomska neizvjesnost doveli su do toga da je za neke evropske banke finansiranje postalo skuplje ili manje dostupno, navodi se u analizi S&P Global Ratings. Istraživači u ovoj analitičkoj kući podsjećaju da banke u sjenci ne uzimaju depozite od klijenata i zato uglavnom ne podliježu strogim propisima u pogledu kapitala koji pokriva gubitke i likvidnost, a koji su nametnuti tradicionalnim bankama. Većina nije podvrgnuta redovnim testovima koje regulator sprovodi nad bankarskim sektorom, kako bi se provjerilo koliko je sposoban da se izbori sa nepovoljnim okolnostima.
S druge strane, nebankarske finansijske institucije ne mogu da dobiju pomoć od centralnih banaka u slučaju velikih potresa, „jer ne očekujemo da će države koristiti sredstva poreskih obveznika da bi spašavale banke u sjenci. To znači da javne institucije nemaju mehanizme da ublaže rizik od zaraze na finansijskom tržištu“, upozorava S&P Global Ratings.
Autori ocjenjuju da direktne i indirektne veze između tradicionalnih i banaka u sjenci nisu jedini izvori rizika za cijeli finansijski sistem. Povjerenje je od velike važnosti u bankarstvu, a sama percepcija da je bankarski sektor ugrožen usljed povezanosti sa posrnulim nebankarskim finansijskim institucijama, mogla bi da izazove paniku i novu finansijsku krizu.
Usljed ovakve situacije, Banka Engleske je najavila da će sprovesti test otpornosti cjelokupnog finansijskog sistema, uključujući i banke u sjenci, dok su američki i evropski regulatori predložili da se uvedu nameti za povlačenje gotovine iz fondova tržišta novca. Međunarodni monetarni fond takođe podržava strožiji nadzor nad bankama u sjenci, koji mora da uključi pravila o njihovim kapitalnim rezervama i likvidnosti.
Marina Vučetić
Biznis & finansije, Finansije Top 2022/23
