Crnoj Gori će u narednih pet godina nedo stajati 300.000 kvadrata plaža za glavnu sezonu, stoji u programu unapređenja morskog dobra, koji je izradio konzorcijum zagrebačkih kompanija Hotelsko i destinacijsko savjetovanje, Urbanistički institut i Proficiscor, te Fakulteta za menadžment u ugostiteljstvu i turizmu iz Opatije. Program je urađen za JP za upravljanje morskim dobrom Crne Gore.
Kapacitet
U studiji se navodi daje crnogorski obalni pojas površine 58 kvadratnih kilometara i 2.540 kvadratnih kilometara akvatorijuma zakonom definisan kao zona morskog dobra i uživa posebnu zaštitu.
“Za kupanje i rekreaciju se koristi 270 hektara,koji čine 52 kvadratna kilometra prirodnih plaža i 100 kupališta nastalih izgradnjom ili adaptacijom, sa procijenjenim kapacitetom od 300.000 istovremenih kupača. Plaže Crne Gore već danas su podkapacitirane u odnosu na potražnju. Čak i da realni smještajni kapaciteti ne odstupaju bitno od registrovanih, primjenom minimalnog standarda od pet kvadrata po korisniku, može se procijeniti da će Crnoj Gori u sljedećih pet godina nedostajati minimalno 300.000 kvadrata plaža u glavnoj sezoni, a uz podizanje standarda po korisniku i više”, kaže se u studiji.
Gornja procjena uključuje dodatnih 183.000 kvadrata plaža koje su u procesu privođenja svrsi, ali nijesu poznati precizni podaci ili metodološki utemeljene procjene gdje još mogu da se naprave plaže.
Sto se tiče pritiska na obalni prostoru smislu korišćenja plaža, nije jednak.
“Veliki pritisak je u sjevernim obalnim opštinama zbog nepristupačne obale, kao i u opštini Budva, zbog velikog udjela turističkog prometa, a posebno povoljan u Ulcinju”, piše u programu, u kojem se navode osnovni problemi u morskom dobru. To su, osim manjka plaža u odnosu na broj turista, preopterećenost centralnih gradskih zona i zauzetost zaleđa plaža sadržajima koji nijesu ni nužni ni korisni. Sjeverne primorske opštine imaju najmanje prirodnih plaža, a imaju najveći broj turističkih projekata visoke dodate vrijednosti, od kojih neki (npr. Luštica Bay) imaju planirane znatne dugoročne kapacitete. Zato je proširenje plažnih površina najveći izazov u ovom dijelu obale.
Trendovi u turističkoj potražnji, navodi se, ukazuju na kraći boravak na plažama i sve veću orijentaciju na ukupno destinacijsko iskustvo, tako da se kroz sijedećih pet do deset godina očekuje zaokret u zahtjevima i ponašanju postojećih tržišnih segmenata. Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom pravi bazu podataka o plažama, kupalištima, zakupcima i komercijalnoj pomorskoj infrastrukturi, koja se precizno i pravovremeno ažurira. Dugoročno će planirati razvoj plaža i obalnog prostora zajedno sa opštinama i drugim javnim institucijama, što podrazumijeva vodeću odgovornost za sve planske dokumente u toj zoni, piše Pobjeda.
Planovi
JP Morsko dobro planira i izgradnju i održavanje infrastrukturnih objekata za potrebe morskog dobra, razvoj i izgradnju novih plaža/kupališta, nadzor zakupljenih plaža, zatim poslovno upravljanje morskim dobrom, plažama i kupalištima što uključuje poslovno planiranje, administraciju i upravljanje ugovorima, određivanje politike cijena i druge elemente poslovanja vezane za Morsko dobro; održavanje nezakupljenih plaža u saradnji sa primorskim opštinama; izgradnju jednog od vodećih centara kompetencija u regulisanju, uređenju i upravljanju plažama i morskim dobrom na Mediteranu; što uključuje saradnje sa domaćim i međunarodnim naučnim i akademskim institucijama te prisustvo na relevantnim međunarodnim skupovima i konferencijama kao i interni marketing prema svim zainteresovanim stranama (potencijalni zakupci, investitori, javne institucije, stanovništvo, posebne grupe korisnika, turisti) u Crnoj Gori, kroz koji ih pravovremeno i na transparentan način informiše o dugoročnim strateškim opredjeljenjima, pravilima uređenja, upravljanja i ponašanju na plažama, kupalištima i morskom dobru uopšte.
