Po istraživanju globalnog indeksa o konkurentnosti za 2019. godinu, Crna Gora je na čak 4. mjestu među 141 posmatranom zemljom kada je u pitanju broj aktivnih pretplanika mobilne telefonije.

Poznato je da većina građana Crne Gore voli da se diči najmodernijim mobilnim telefonima i da čak i zadužuju da bi bili u korak sa trendovima. Nije mali broj onih, takav se barem utisak stiče, koji imaju makar dva mobilna: jedan najsavremeniji, za fejsbukovanje, fotografije i Instagram i drugi, stariji, koji uglavnom služi za ono što mu je i primarna namjena – telefoniranje.

Toj ,,trci u naoružanju mobilnim“ značajno je pomogla i razvijena konkurencija u sektoru telekomunikacija, gdje su se operateri usluga takmičili na koji način će bolje doprijeti do korisnika.

Istraživanje

Po posljednjem istraživanju globalnog indeksa o konkurentnosti Svjetskog ekonomskog foruma (WEF) za 2019. godinu, Crna Gora je čak na 4. mjestu među 141 posmatranom zemljom kada je u pitanju broj aktivnih pretplanika mobilne telefonije.

U našoj zemlji, na 100 stanovnika registovano je 180 mobilnih kartica. Ovaj pokazatelj uključuje sve postpaid pretplatnike, kao i sve aktivne prepaid kartice tj one koje su bile aktivne tokom posljednja tri mjeseca. Vrijednost ovog pokazatelja – iznad 120 – govori da je tehnologija mobilne širokopojanse mreže dovoljno rasprostranjena i da ne predstavlja problem dostupnosti za prosječnog korisnika.

Ono što je posebno zanimljivo da je pored Crne Gore, jedine evropske zemlje koje su se našle u top 10 listi po ovom pokazatelju su – Litvanija i Rusija. Na prvoj poziciji je Hong Kong sa skoro 260 aktivnih mobilnih uređaja na 100 stanovnika, dok je i u Ujedinjenim Arapskim Emiratima duplo više moblinih kartica od broja stanovnika. Na začelju liste se nalazi Etijopija gdje svega 37 od 100 stanovnika ima makar jedan mobilni telefon.

Region

Kada posmatramo zemlje regiona, u Sloveniji, Hrvatskoj, a tek odnedavno i u Bosni i Hercegovini u prosjeku na 100 stanovnika registrovano je preko 100 aktivnih mobilnih uređaja. Pa tako u Sloveniji taj broj iznosi 118 aktivnih mobilnih kartica na 100 stanovnika, u Hrvatskoj 105, dok je u Bosni 104 telefona na 100 stanovnika. Bitno je napomenuti da su stanovnici BiH tek od maja ove godine dobili mogućnost korišćenja 4G tehnologije koja omogućava brži internet, a ova činjenica je uslovila i rast broja pretplatnika.

U Sjevernoj Makedoniji, Srbiji i Albaniji je penetracija ispod 100 tj moguće je da i dalje postoje oni koji uopšte ne koriste mobilni telefon. Sjeverna Makedonija je tako trenutno rangirana na 102. mjestu od ukupno 141 zemlje obuhvaćenih istraživanjem, sa 98 pretplatnika mobilne telefonije na 100 osoba, Srbija je na 104 poziciji sa 97 telefona na 100 stanovnika i Albanija je na 110 mjestu sa 94 telefona na 100 žitelja ove zemlje.

Za Albaniju i Makedoniju karakterističan je – pad broja aktivnih korsnika, s obzirom na to da je u obje zemlje pokazatelj prije nekoliko godina iznosio preko 100, što znači da su pojedini korisnici vremenom odustali od prakse nošenja dva telefona.

Podaci EKIP-a

Ako pogledamo posljednje dostupne lokalne podatke Agencije za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost, ovaj pokazatelj za našu zemlju je značajno veći.

[box type=”shadow” align=”” class=”” width=””]Kada su u pitanju pojedinačne kompanije vidljivo je da M-tel nastavlja sa najbržim rastom ukupnog broja korisnika od svog osnivanja 2007. godine.[/box]

Na kraju septembra 2019. godine broj korisnika mobilne telefonije u Crnoj Gori iznosio je 1.294.942 što odgovara penetraciji od 208,85%. Ipak, ovu brojku odlikuje izrazita sezonalnost – kretanje je uslovljeno ljetnjom turističkom sezonom i povećanim brojem trenutno aktivnih kartica koje će već do Nove godine biti van upotrebe.

Od ukupnog broja 1.294.942 korisnika mobilne telefonije u Crnoj Gori, najviše korisnika imao je mobilni operator Mtel 452.505, Telenor 448.828 korisnika, a Telekom 393.609 korisnika ili procentualno: Mtel 34,94% Telenor 34,66%, i Telekom 30,40%.

Broj postpejd korisnika u sektoru povećava iz godine u godinu, dok je broj prepaid kartica u konstantnom padu, izuzimajući uticaj ljetnje turističke sezone, kada njihov broj drastično raste zahvaljućuji turistima iz regiona koji koriste benefite regionalnih kompanija (M:tel i Telenor grupacija prije svega, koje posluju i u zemljama regiona tj Srbiji i BiH).

Kada su u pitanju pojedinačne kompanije vidljivo je da M-tel nastavlja sa najbržim rastom ukupnog broja korisnika od svog osnivanja 2007. godine, dok je tokom posljednja 4 mjeseca ljetnje sezone najveći broj novoaktiviranih kartica zabilježio Telenor, sa skoro 82 hiljade više aktivnih korisnika u septembru u odnosu na maj mjesec tekuće godine.

Pokazatelj broja aktivnih korisnika mobilne telekomunikacione mreže u odnosu na broj stanovnika neminovno ne govori o bogatstvu stanovnika pojedinih zemalja niti o nivou njihove tehnološke zrelosti.

Kad statistika vara

Stanovnici velikog broja zemalja koji u prosjeku koriste po dva mobilna telefona ipak ne koriste sve mogućnosti tehnologije, prije svega imajući u vidu pristup internetu.

Mnogo je značajniji procenat odraslih osoba u zemlji koji aktivno koriste internet, a pogotovu imajući u vidu trendove pojedinih zapadnih zemalja u kojima je neometan pristup internetu već proglašen za osnovno ljudsko pravo. Da se podsjetimo, Finska je prva zemlja koja je tu obavezu usvojila još davne 2010.godine i u kojoj skoro 90 odsto odraslih stanovnika svakodnevno aktivno koristi internet.

Kada je u pitanju procenat aktivnih odraslih korsnika interneta po zemljama, takođe u skladu sa rezultatima istraživanja globalnog indeksa o konkurentnosti Svjetskog ekonomskog foruma (WEF) za 2019. godinu – najbolje rezultate bilježe zalivske zemlje Katar, Kuvajt, Bahrein, gdje čak 99 odsto odraslih stanovnika aktivno koristi internet. Na samom začelju su ponovo afričke zemlje, Kongo, Čad, Burundi, sa svega nekoliko procenata odraslih osoba koje imaju pristup internetu.

Među onim najbolje rangiranim, po pokazatelju aktivnog korišćenja interneta, situacija je blago drugačija: u top deset nalazi se čak pet evropskih zemalja, od kojih je Island najbolje rangiran sa čak 99 odsto odraslih kao aktivnih korisnika interneta. Slijede Danska, Luksemburg, Norveška, Velika Britanija, Holandija – više od 95 procenata odraslih stanovnika aktivno koristi pravo slobodnog pristupa internetu.

Ako pogledamo zemlje regiona, razlike su blage, ali Crna Gora se ipak nalazi na začelju regionalne liste, tj na 63. poziciji sa svega 71 procentom odraslih koji aktivno koriste internet, što govori o priličnoj tehnološkoj neobrazovanosti naših stanovnika.

Od nas je jedino lošije rangirana Bosna i Hercegovina, sa 70 odsto aktivnih korsnika interneta, ali je za očekivati da se ovaj broj poveća u budućnosti s obzirom na činjenicu da stanovnici BiH tek odnedavno imaju mogućnost korišćenja 4G internet tehnologije na svojim telefonima.

Najbolje rangirana zemlja je Slovenija, sa 79 procenata odraslih koji aktivno koriste internet, dok je odmah iza nje, pomalo iznenađujuće Sjeverna Makedonija sa maltene identičnim procentom. Srbija je bolje rangirana od Hrvatske, dok je Albanija ispred nas…