Spoljnotrgovinski deficit za prvih šest mjeseci iznosio je 715,8 miliona eura i povećan je u odnosu na isti period prošle godine za 32,3 miliona. Trgovinski deficit u robnoj razmjeni sa inostranstvom jedan je od ključnih problema Crne Gore, na koji stručnjaci upozoravaju godinama.Za prvih šest mjeseci uvezeno je robe u vrijednosti za 859,5 miliona eura, što je povećanje od 3,6 odsto u odnosu na isti period prošle godine, dok je ukupan izvoz bio 143,7 miliona eura, što je smanjenje od 1,9 odsto, odnosno za oko tri miliona. Uvoz je na kraju juna bio veći od izvoza za tačno 5,8 puta, a taj odnos između uvoza i izvoza aktuelan je već nekoliko godina, pa je tako prema zvaničnoj statistici trgovinski deficit na kraju prošle godine iznosio 1,45 milijardi eura i povećan je za 60 miliona u odnosu na 2013. godinu kada je bio 1,39 milijardi.
Poslanik Strahinja Bulajić (DF) istakao je da je ukupan spoljnotrgovinski deficit u prošloj i prvih šest mjeseci ove godine jednak visini javnog duga.
Samo po osnovu trgovinskog deficita i javnog duga Crna Gora je u minusu skoro pet milijardi eura, a tek ćemo
da vidimo koliki će trgovinski deficit da bude na kraju ove godine. Ukupan javni dug se primakao na 2,5 milijardi, ne računajući državne obveznice u iznosu od oko 400 miliona eura, koje ove godine stižu na naplatu. To znači da je Crna Gora odavno na ivici bankrota i da smo već uveliko u dužničkoj spirali, koja može da nas odvuče samo na dno. Već se uzimaju novi zajmovi da bi se otplaćivale kamate na kredite iz ranijeg perioda. Javni dug koji je 2006. godine iznosio oko 640 miliona eura sada je blizu 2,5 milijardi eura, a to znači da se primičemo tački sa koje nema povratka i to je logična posledica promašene ekonomske politike rekao je on.
Bulajić je istakao da ostaje pri svojoj ranijoj tvrdnji i projekciji da će na kraju ove godine javni dug biti 100 odsto BDP-a.
Ekonomski analitičar Siniša Lekić kazao je da trgovinski deficit ima konstantan rast iz godine u godinu, te da ta pojava koja se ponavlja iz godine u godinu nije toliko alarmantna, koliko je katastrofalna.
Činjenica je da domaća proizvodnja svedena na minimum, a izvoz je toliko skroman u odnosu na izvoz, o čemu svjedoči i podatak o količinama vode koja se uvozi, da ne pominjemo mlijeko i ostale proizvode. Takođe, uvozom se devize iznose iz zemlje, što je jedan od razloga zbog čega nemamo dovoljno sredstava ni u bankarskom sektoru, a jedan je i od razloga za nelikvidnost privrednog sektora. Osnovni zadatak Vlade je uvijek bio da prati trend uvoza i izvoza i da raznim mjerama i mehanizmima pokuša to da kontroliše i spriječi, ali kod nas je koncept neoliberalne ekonomije zanemario taj vrlo važan segment ekonomije i imamo situaciju da se uvoz sve više povećava, iz čega proizilazi i to da se zaduženje države povećava. Već smo probili mastrihtske kriterijume zaduživanja i mislim da smo već došli do duga od 70 odsto BDP-a a vjerovatno će se taj dug povećavati, jer mi nemamo dovoljno novca pa se zadužujemo a onda tim novcem plaćamo uvoz, koji se konstantno povećava, rekao je on. J.V.
Uvoz voća i povrća 12 puta veći od izvoza
Za prvih šest mjeseci ove godine uvoz hrane i živih životinja bio je 10,4 miliona eura i smanjen je za čak 10 miliona u odnosu na uporedni period, dok je istovremeno uvoz hrane i živih životinja bio 170,4 miliona.
Izvoz mesa i prerada od mesa iznosio je 3,4 miliona, što je za 10 miliona manje u odnosu na uporedni period, dok je uvoz mesa bio 38,9 miliona. Izvoz mliječnih proizvoda i jaja bio je svega 170 hiljada, a uvoz istih artikala bio je 22,6 miliona. Voća i povrća izvezeno je za svega dva miliona, dok je uvoz bio 24,8 miliona i povećan je u odnosu na uporedni period za 3,2 miliona, odnosno uvoz voća i povrća je čak 12 puta veći od izvoza.
Izvor: Dan
