Crna Gora nije zainteresovana za “Mali Šengen” (CEFTA+), jedinstven ekonomski prostor u kojem bi se između zemalja Zapadnog Balkana odvijao nesmetan protok ljudi i robe bez zadržavanja na granicama, saznaje portal CAPITAL.
Ovu ideju godinama zagovara Aleksandar Vučić, predsjednik Srbije koji je zajedno sa Zoranom Zaevim, predsjednikom Vlade Sjeverne Makedonije i Edijem Ramom, premijerom Albanije u oktobru ove godineu Novom Sadu potpisao inicijativu o uspostavljanju ove zone kada su pozvane i druge zemlje u okruženju da im se pridruže.
Crna Gora je svoj zvanični stav predočila institucijama Bosne i Hercegovine, tačnije ambasadi BiH u toj zemlji a koja je o tome obavijestila Ministarstvo spoljnih poslova BiH.
Crna Gora u dokumentu navodi kako je zadovoljna i sa sadašnjim nivoom regionalne saradnje koji državama regiona omogućava napredak u evropskim integracijama, te kako ovu „inicijativu treba posmatrati sa dozom opreza jer ne nudi konkretan doprinos za unapređenje regionalnih odnosa“.
“Inicijativa za posljedicu može imati fragmentaciju unutar samog Zapadnog Balkana a njena potencijalna zloupotreba se može iskoristiti u cilju ostvarivanja dnevnopolitičkih ciljeva u pojedinim državama regiona i udaljavanje ovih država od njihovog evrpskog kolosijeka”, ocijenila je vlast Crne Gore u zvaničnom dokumentu proslijeđenom BiH u koji je portal Capital imao uvid.
Mirko Šarović, ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH koji je najveći zagovornik ideje da se Bosna i Hercegovina pridruži inicijatorima Vučićeve ideje otkriva za Capital kako je pokušao spasiti stvar i ambasadora Crne Gore u BiH ubijediti da prenese suštinu inicijative.
“Ono što je on čuo od mene je za njega bilo vrlo prihvatljivo, a to je da se praktično radi na reformi CEFTA sporazuma”, kaže Šarović koji je stava da bi inicijativa o „Malom Šengenu“ uspjela samo ako bi sve zemlje bile dio konačnog sporazuma.
Ukoliko bi eventualno BiH i prihvatila inicijativu a Crna Gora definitivno odbila, Šarović tvrdi da se u odnosima dvije zemlje se ne bi puno toga promijenilo, odnosno na snazi bi ostala aktuelna pravila.
Šarović ocjenjuje kako je Centralnoevropski ugovor o slobodnoj trgovini (CEFTA) u posljednje vrijeme pokazao brojne nedostatke posebno u sporovima zbog brojnih barijera koje se iz dana u dan gomilaju.
Vrijeme je pokazalo, smatra on, da je ovaj dokument potrebno reformisati i nadograditi, vodeći se iskustvima iz prethodnog perioda.
Šarović očekuje kako bi se najveći napredak u novom sporazumu mogao očekivati na samoj granici koja je do sada bila jedna od ključnih barijera.
“Predlaže se da promet na granici teče bez zaustavljanja a to bi mogao da obezbjedi elektronski potpis. Na primjer, roba koja krene iz Banjaluke se ne zaustavlja do Skoplja i njeno prvo administrativno tretiranje se vrši na krajnjem odredištu a ne na granici. Ono što je u ovoj fazi inicijative jasno je da se nastoji proširiti krug oblasti slobodne trgovine. Do sada smo bili usmjereni na trgovinu robama a sada se predlaže da se tretiraju i usluge kao nezaobilazan dio trgovine te tržište radne snage i kretanje ljudi”, zaključio je ministar.
Iako je ideja o zajedničkom ekonomskom prostoru tek u povojima, jasno je da će ju biti veoma teško realizovati u punom obimu.
Naime, pored Crne Gore koja je jasno poručila kako nije zainteresovana za istu, Albanija je svoje učešće uslovila Kosovom, za koje traži da bude dio regionalne saradnje a zbog kojeg je CEFTA i izgubila na značaju.
Vlasti na Kosovu su prije godinu dana BiH i Srbiji uveli 100 odstotne takse na njihove proizvode i tako blokirale uvoz koji se mjerio u stotinama miliona maraka. CEFTA nije imala mehanizam da to spriječi.
Crna Gora ima veoma nepovoljnu spoljnotrgovinsku razmjenu sa susjednim zemljama pa je jasno zašto nije u interesu dodatno otvaranje granica kroz “Mali Šengen”
Izvor: Capital / Dejan Tovilović
