Rast zarada u Crnoj Gori u protekle četiri godine bio je najmanji u regionu. Prosječna plata od 2015. godine do sada povećana je 36 eura ili za 7,5 odsto, dok je zbirna inflacija iznosila 6,85 odsto.
Prema zvaničnim podacima statističkih zavoda susjednih država, plate su značajnije rasle. U Hrvatskoj je za četiri godine prosječna neto zarada porasla sa 753 na 877 eura, a u Sloveniji sa 1.013 na 1.113 eura. U Srbiji je zarada uvećana sa 376 na 469 eura, a u Makedoniji sa 360 na 408 eura. U Bosni i Hercegovini (BiH), entitetu Republika Srpska prosječna zarada povećana je sa 424 na 464 eura, a u Federaciji BiH sa 423 na 479. Na Kosovu statistika se redovno vodi samo za zarade u javnom sektoru, pa je tako neto zarada u 2015. iznosila 451 euro, a sada je 520 eura.
Najveće povećanje zarada u Crnoj Gori bilo je u 2016. u odnosu na 2015. godinu, kada je porasla za 19 eura sa 480 na 499 eura. Glavni razlog za taj rast bilo je povećanje zarada u javnom sektoru u kategorijama A i B, odnosno za oko 800 najvećih državnih funkcionera. Rast njihovih zarada bio je za oko 30 odsto, a kako se odnosilo na plate koje su već bile veće od projeka to je na prosječnu zaradu uticalo sa oko tri odsto. Njihovi koeficijenti su naknadno smanjeni za osam odsto zbog “štednje”, ali ova grupa funkcionera ima brojne druge privilegije
Neke zemlje poput Hrvatske i BiH, a djelimično i u ostalim, osim u Crnoj Gori, imali su plan smanjenja dažbina kako bi se povećala neto zarada zaposlenima i tako uticale na smanjenje iseljavanja mladih. U BiH se najveći rast očekuje u julskoj zaradi, koja će biti poznata tek u septembru, jer je u entitetu Republika Srpska usvojen zakon po kojem se poslodavcu vraća i do 70 odsto poreza i doprinosa na iznos za koji povećaju zaradu zaposlenom. U Crnoj Gori je za dva procenta poena u julu smanjen iznos doprinosa za zdravstveno osiguranja, ali onaj dio dažbina koji se odnosi na poslodavca i to neće uticati na povećanje zarada zaposlenom. Takođe u svim drugim državama postoji neoporezivi dio zarade, koji se i svake godina povećava, osim u Crnoj Gori. Iz šest zemalja Zapadnog Balkana, prema zvaničnim podacima Eurostata, lani se u zemlje EU odselilo 228 hiljada stanovnika u potrazi za boljim životom daleko od domovine.
Prosječna zarada je “varljiva kategorija”, jer, na primjer u Crnoj Gori, prema podacima Poreske uprave, 77 hiljada zaposlenih ili oko 40 odsto ukupnog broja prima zaradu koja je manja od 250 eura. Zaradu iznad prosječne prima oko 40 hiljada zaposlenih, što je manje od 20 odsto ukupnog broja, ali oni ostalima dižu prosjek.
Metodologija izračunavanja prosječnih zarada različita je između država, iako su nasljednice nekada jedinstvene SFRJ i njenog statističkog sistema. Zbog toga se zarade ne mogu upoređivati između država, odnosno ne može se reći da je prosječna zarada u Crnoj Gori veća nego na primjer u BiH ili Srbiji kada se radi o različitoj metodologiji. U Crnoj Gori u prosječnu zaradu ulazi sve što poslodavac obračuna, a u BiH ili Srbiji ne ulaze neke naknade poput toplog obroka i regresa, što iznosi još oko 50-ak eura.
Premijer obećao rast, ali je on manji od inflacije
Predsjednik Vlade Duško Marković poručio je kako vjeruje da će 2019. biti godina većih zarada za zaposlene, ne samo u javnoj administraciji, već i u privatnom sektoru, kao i da vjeruje da će se ove godine stvoriti preduslovi za rast penzija i poboljšanja standarda za zaposlene u obrazovanju, zdravstvu i u drugim sektorima.
“Uradićemo sve da sivu ekonomiju stavimo pod kontrolu, da se plaćaju porezi i doprinosi državi i na taj način stvaramo uslove da se taj dio profita koji Crna Gora stvara iz rasta svoje ekonomije prelije i u džepove građana”, istakao je Marković.
Međutim, prema Smjernicama makroekonomske i fiskalne politike za period 2019/22. u 2019. je predviđen rast prosječne zarade od jedan odsto, dok se očekuje inflacija od 1,3 odsto. Za neredne tri godine predviđen je rast zarada od po 0,5 odsto, dok će inflacija iznositi od 1,5 do 2 odsto, odnosno rast inflacije biće tri ili četiri puta veći u odnosu na rast zarada. Time će se nastaviti obezvređivanje rasta zarada.
