Izvanredan kvalitet meda kojeg imamo u Crnoj Gori, zahvaljujući bogatstvu medonosnog bilja, dobra je polazna osnova za postizanje konkuretnosti. To je prednost koju moramo iskoristiti. Potrebno je da dalje radimo na podizanju standarda kvaliteta i bezbjednosti pčelinjih proizvoda, brendiranju, marketingu, kako bi poboljšali plasman, posebno kroz turizam, gdje kvalitet i specifičnost našeg meda može dobiti najbolju valorizaciju, kazao je ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja Milutin Simović
U posljednjih desetak godina sektor pčelarstva u Crnoj Gori je značajno napredovao zahvaljujući podršci Vlade i Ministarstva poljoprivrede.
“Danas, sa pravom, možemo da kažemo da je sektor pčelarstva postao jedan od sektora u crnogorskoj poljoprivredi, koji doprinosi rastu konkuretnosti i prepoznatljivosti naše poljoprivredne proizvodnje, zasnovanom na kvalitetu, a posebno kroz doprinos turističkoj valorizaciji domaće gastronomske ponude”, kazao je Simović u intervjuu za časopis Pčelarstvo.
Ostvareni napredak, ističe on, nije samo rezultat podrške Vlade i Ministarstva poljoprivrede, već zajedničkog rada i odlične saradnje sa vrijednim pčelarima i udruženjima pčelara, na čelu sa Savezom.
“Unaprijedili smo kvalitet pčelarenja i proizvodnje meda u Crnoj Gori. Povećan je broj registrovanih domaćinstava koja se bave pčelarstvom, broj košnica, asortiman pčelinjih proizvoda. Korišćenjem mjera podrške modernizovana je i osavremenjena proizvodnja, uvedeni standardi, poboljšan kvalitet. U kontinuitetu se radilo ozbiljno i na edukaciji pčelara koji su usvajali potrebna znanja i vještine i postali spremniji za primjenu novih propisa u ovoj oblasti, a koje smo u velikoj mjeri uskladili sa EU standardima kvaliteta i zdravstvene bezbjednosti pčelinjih proizvoda. Započete su aktivnosti i na zaštiti geografskog porijekla meda iz Crne Gore”, kazao je Simović.
Kako se zaštititi od prodaje švercovanog meda?
Crnogorski med je jedan od najkvalitetnijih proizvoda na našem tržištu i nezaobilazni dio tradicionalne kuhinje. Stoga se postavlja pitanje kako zaštititi interese pčelara od uvoza i prodaje švercovanog meda, naročito tokom ljetnje turističke sezone.
“Problem prodaje vještačkih prerađevina umjesto pčelinjeg meda, ali i prodaje nelegalno uvezenog meda pod nazivom “crnogorski“, “domaći“ “organski“ i drugim sličnim nazivima koji navode da je med porijeklom iz Crne Gore, prepoznali smo, takođe, zajedno. I zajedno ga rješavamo”, kazao je Simović.
Država je, kaže, odlučna u namjeri da suzbije takve pojave koje predstavljaju prije svega rizik za zdravlje ljudi, a zatim i nelojalnu konkurenciju našim registrovanim pčelarima kojima ugrožavaju poslovanje, umanjuju vrijednost velikog truda i sredstava koje ulažu i minimiziraju efekte podrške države sektoru pčelarstva.
“Prodaja meda koji nije pčelinji i nije prošao kontrolu, predstavlja obmanu potrošača i opasnost po njihovo zdravlje, s obzirom da je riječ o proizvodima koji nemaju dokaz o zdravstvenoj ispravnosti. Kroz aktivnosti koje sprovodimo na planu brendiranja i podizanja kvaliteta crnogorskog meda, i uopšte unapređenja sektora pčelarstva, radi se i na suzbijanju ovih pojava”, kazao je Simović.
U ovoj godini te aktivnosti su intenzivirane.
“Tokom protekle ljetnje turističke sezone pojačali smo kontrolu tržišta. Inspektori Uprave za bezbjednost hrane kontrolisali su prodajna mjesta na svim lokacijama koje su označene kao sumnjive, posebno na onim na kojima je pojačana frekvencija turista. Rezultati tih kontrola potvrdili su da problem postoji i da treba nastaviti sa inspekcijskim nadzorom. Predmet kontrole, takođe, bili su i registrovani pčelinjaci. Ovakvim sveobuhvatnim pristupom, vjerujem da ćemo uspjeti da stanemo na put neispravnostima i nelegalnim aktivnostima u dijelu proizvodnje i prodaje meda na domaćem tržištu”, uvjeren je Simović.
Kuća meda je, naglašava on, važan projekat u sektoru pčelarstva.
“Sada u Kući meda imamo proizvodne linije, čime smo ostvarili dio zacrtanih ciljeva. Omogućili smo pčelarima da imaju kvalitetne i zdravstveno bezbjedne inpute za pčelarenje, što znači kvalitet više, kako u dijelu zdravlja pčela, tako i samog meda. Ono što smo postigli do sada kroz koncept Kuće meda već je dalo pozitivne rezultate, ali najznačajnije iskorake tek treba da napravimo punom realizacijom projekta”, kazao je Simović.
Započete su i aktivnosti na zaštiti geografskog porijekla meda.
“U skladu sa dogovorenom dinamikom krenućemo sa zaštitom pod radnim nazivom “Durmitorski med“, a u narednom periodu ćemo planirati i ostala geografska područja”, istakao je Simović.
Prema njegovim riječima, u fazi planiranja je i projekat pakovanja u Kući meda, čijom će realizacijom dobiti konačne uslove za kontrolisano pakovanje u skladu sa potrebama pčelara i zahtjevima tržišta.
“Med koji izađe iz Kuće meda mora biti reprezentativan proizvod u pogledu ambalaže, obilježavanja, označavanja, a prije svega, u pogledu njegovog kvaliteta. U dijelu pratećih propisa, uradili smo Pravilnik o minimalnim zahtjevima za kvalitet meda i ostalih pčelinjih proizvoda. Ovaj akt je u cijelosti usaglašen sa EU standardima i metodama za ispitivanje senzorskih i fizičko-hemijskih osobina, kao i standarda za kvalitet meda i drugih pčelinjih proizvoda. Takođe, urađeno je uputstvo za obilježavanje i označavanje pakovanja meda, odnosno propisan sadržaj etiketa i deklaracija”, navodi on.
Put ka Evropskoj uniji za sektor pčelarstva, kao i sve ostale sektore poljoprivrede, podrazumijeva usvajanje visokih standarda kvaliteta i bezbjednosti hrane i unaprjeđenje konkurentnosti.
“Dobra polazna osnova za postizanje konkuretnosti je izvanredan kvalitet meda kojeg imamo u Crnoj Gori, zahvaljujući bogatstvu medonosnog bilja. To je prednost koju moramo iskoristiti. Potrebno je da dalje radimo na podizanju standarda kvaliteta i bezbjednosti pčelinjih proizvoda, brendiranju, marketingu, kako bi poboljšali plasman, posebno kroz turizam, gdje kvalitet i specifičnost našeg meda može dobiti najbolju valorizaciju”, navodi Simović.
CdM
