Budući da Fedova borba protiv inflacije još nije dala značajnije rezultate, a ekonomija će očigledno srljati u recesiju, finansijska tržišta se opraštaju s novim padovima od 2022. godine.
Prosječni investitor ove godine nije mogao izbjeći veće gubitke. Vanda Research je prije dvije nedjeklje objavila (dok je tržište nastavilo da pada) da je portfolio malih ulagača ove godine zabilježio prosječan pad od 30% nakon klađenja na rizične vrijednosne papire, koji su posebno skočili tokom epidemije, no ove je godine doživio oštro prizemljenje (Tesla, Meta…) pokazalo se pogrešnim. Ovo je, naravno, najgora godina od finansijske krize 2008. Posebno su mladi ulagači doživjeli veliku lekciju, vjerovatno prije nego što u razdoblju poplave likvidnosti i nultih kamata nisu mogli ni zamisliti da bi i tržišta mogla pasti značajno dolje. Biće zanimljivo vidjeti kakva će biti njihova reakcija. Hoće li izgubiti vjeru u tržišta ili će i dalje kupovati dionice i strpljivo čekati preokret?
Ulagači u ARK Innovation ETF očito ostaju uvjereni da će se trend brzo preokrenuti. Iako je spomenuti fond, kojeg je osnovala Cathie Wood (nedavno hvaljena kao finansijski guru), ove godine izgubio 67 posto, ulagači su u njega ove godine uložili dodatnih 1,4 milijarde dolara. To je prilično neobično, jer se kapital obično povlači iz fondova koji jako gube vrijednost. Skoro svaka od 30 dionica koje ARKK drži u svom portfelju ove je godine lošija, i to znatno. Invitae, Coinbase i Twilio dionice su čija se cijena čak srušila za više od 80 posto, tek nešto bolja je bila Tesla. Sav rast koji je ARK Innovation napravio u pet godina ove je godine pošao po zlu, a sve je to najbolji dokaz koliko se dramatično promijenila situacija na tržištu ove godine.
Ako je medveđi trend na berzama sasvim logičan (vrijednosti dionica bile su prenaduvane; npr. Nasdaq indeks rastao je 13 godina zaredom), snažni padovi (u prosjeku 15 posto) obvezničkih tržišta su bila iznenađenje. Najgora godina za tržišta obveznicama u modernoj istoriji je iza nas, s dvostruko većim padom od normalnih korekcija. Nije slučajnost da je inflacija naglo porasla nakon što su se spojila dva šoka: oporavak potražnje nakon karantina pandemije Covid-19, tokom koje su preduzeća i potrošači akumulirali ušteđevine, i drugi šok došao je s ratom, koji je donio dodatne poremećaje u lancima snabdijevanja. promjena u ekonomskim tokovima i natjerala nas na novu ravnotežu u energetskim dobrima. Visoka inflacija zahtijevala je mjere centralnih banaka. Glavna misija Evropske centralne banke je stabilnost cijena. Ako ranije u 16 godina nije dostigao ciljanu inflaciju od dva posto, sada je taj jaz brzo otklonjen i đavo je odnio šalu.
Ulagači će morati i dalje pratiti poteze centralnih banaka i iz njihovih riječi shvatiti gdje će otići kamate. U decembru je retorika ECB-a još uvijek bila vrlo oštra. Kako bi se ublažila inflacija u ECB-u, biće potrebne neke žrtve. Drugim riječima: ako je pod Draghijem tokom razdoblja krize eura retorika bila “kako god potrebno je” što god se mora učiniti), sada bismo mogli dodati “dok ne pukne”, kako se šuška u krugovima finansijskih ekonomista, tj. dok se ne dogodi neki ozbiljan događaj u ekonomiji. Iznad svega, ECB trenutno pokušava osigurati da se to povećanje cijena proizvoda i usluga ne počne ugrađivati u plate i da stanovništvo povjeruje u obećanje da će se inflacija za dvije godine vratiti na polje od blizu dva posto.”
Međutim, mogli bismo vidjeti još jedan šok naniže na berzama. U razdoblju kvantitativnog zaoštravanja monetarne politike još ne očekujem neki snažniji pozitivan trend. Centralne banke više neće toliko braniti berze kao u prethodnoj edeceniji, pa će kretanje berzanskih indeksa više zavisiti od rezultaaa poslovanja kompanija. Može se dogoditi da dobit iznenadi prema gore, ako recesija nije jaka, ali inače prema dolje, tako da ne isključujem veću korekciju i brzi oporavak. Ovo će biti godina u kojoj će investitori morati biti aktivni i tražiti dobre priče.
Autor: Marko Majić
Izvor: SEEbiz.eu
