Godina 2023. započela je s velikim entuzijazmom, ali po svemu sudeći neće biti godina kakvu je većina očekivala.

Prva polovina godine učvrstila je neka od naših uvjerenja:

•     ne, inflacija se neće spontano i bezbolno vratiti na ciljanih 2 odsto u razvijenim zemljama;
•     ne, potezi centralnih banaka do kraja godine neće se puno razlikovati od njihovih sadašnjih poteza;
•     i ne, jednostavno ukidanje zdravstvenih ograničenja neće omogućiti Kini da igra ulogu saveznika u globalnoj privredi.

Dvije bitne činjenice koje je tržište zaboravilo takođe su došle do izražaja – pristup obilnoj, jeftinoj energiji ostaje ključan za funkcionisanje globalnog ekonomskog sistema, a monetarna politika ima direktnije pritiske na vrednovanje imovine i finansijsku stabilnost nego na maloprodajne cijene.

Ekonomske prognoze i dalje su usko povezane s inflatornim kretanjima i odgovorom centralnih banaka, a prognoze su podložne nizu negativnih rizika, uključujući snabdijevanje energijom i kreditiranje.

U tom kontekstu, Coface je korigovao ocjene svojih procjena po zemljama, podigavši 13 i smanjivši dvije, pa je 26 promjena sektorskih rejtinga (13 relaksiranja i 13 snižavanja). Oni naglašavaju značajno poboljšanje izgleda, ali da okruženje ostaje vrlo izazovno i neizvjesno.

Potvrđena otpornost globalne ekonomije, ali izgledi ostaju turobni

Podaci o rastu s početka godine za glavne privrede potvrdili su da se osjećaj recesije zasad povukao (osim u Njemačkoj). Nekoliko je razloga za to. Prvo, Evropa je uspjela da izbjegne prekid snabdijevanja energijom. Drugo, otpornost ekonomije je proizašla iz porasta potrošnje u Sjevernoj Americi i Kini. Konačno, ekonomije u razvoju takođe su potvrdila svoju otpornost. Sve je to navelo Coface da povisi prognozu rasta globalne ekonomije u 2023. na 2,2 odsto.

Ovi različiti činioci odražavaju se u procjenama za zemlje, s 13 povećanja rejtinga, koja se uglavnom odnose na zemlje u razvoju. Sedam od 13 podignutih ocjena sektora odnosi se na saobraćaj, koji ima koristi od porasta turizma i popuštanja napetosti u lancima snabdijevanja.

„Uprkos tome, ekonomske prognoze i dalje su loše i za 2023. i za kasnije, naročito u razvijenim ekonmijama. Naša prognoza (rast od 2,3 odsto za 2024.) sugeriše da se globalni rast vjerovatno neće značajno oporaviti. Stagnacija globalne ekonomije nastaviće se, uz dalju slabost u SAD, skromni oporavak u Evropi i manji rast standarda u odnosu na one prije pandemije u Kini“, navodi Coface.

Inflacija u padu, ali još je sve neizvjesno

Na popisu glavnih rizika za naredne mjesece i dalje je visoki rizik od inflacije. Potvrđen je “automatizovani” pad inflacije u prvoj polovini godine, budući da posljedice sukoba u Ukrajini na cijene energije blijede u većini ekonomija. S druge strane, potvrđeni su i signali o tvrdokornoj inflaciji, pri čemu se osnovna inflacija učvrstila na visokom nivou u eurozoni, UK i SAD.

I dalje su mogući novi inflatorni pritisci. Oporavak Kine još nije dosegao svoj puni potencijal i vjerovatno će izvršiti pritisak na snabdijevanje gasom. U međuvremenu, tržište nafte je zategnutije nakon najava OPEC+ o smanjenju proizvodnje. Organizacija je povukla s tržišta ekvivalent od oko 3,7 odsto globalne potražnje.

„Za sada zadržavamo našu prognozu godišnjeg prosjeka od oko 90 dolara po barelu“, navodi se u izvještaju.

Osim cijena energenata, treba pratiti i poljoprivredne proizvode. Iako se njihov pad posljednjih mjeseci nije nužno prenio na potrošačke cijene, već se pojavljuju novi rizici rasta. Uz rusko-ukrajinski sukob, koji će nastaviti da vrši pritisak, izgleda da je klimatski fenomen El Niño na pomolu od druge polovine 2023. Mogao bi da utiče na proizvodnju i cijene tokom 2023. i 2024, s višim temperaturama i intenzivnim nedostatkom vode u nekim djelovima svijeta.

Pooštreni uslovi kreditiranja i dalji rast insolventnosti

Učinci monetarnog pooštravanja na inflaciju posljednjih mjeseci, bez presedana, tek će se vidjeti, naročito za cijene usluga. Još su na nivou koje je teško kompatibilan s ciljanom inflacijom od dva odsto. Ipak, neke od glavnih centralnih banaka odlučile su da pauziraju podizanje stopa, počevši od Bank of Canada, Reserve Bank of Australia i, vjerovatno, FED. Suprotno tome, Bank of England će vjerovatno ponovno podići svoju stopu, a ECB će vjerovatno biti prisiljena da je povisiti na sljedećim sastancima.

Pauze u povećanju stopa trebale bi da omoguće procjenu učinka aktivnosti iz prošle godine. Zaista, turbulencije u bankarskom sektoru mogu pobuditi zabrinutost oko pritiska potražnje za kreditima koji je već vidljiv. Usporavanje odobravanja novih zajmova domaćinstvima i firmama, koje povlači domaću potražnju, ekonomsku aktivnost i, konačno, inflaciju, takođe govori u prilog opreznom stavu centralnih banaka.

U narednih mjeseci preduzeća će morati da se suoče s nepovoljnim okruženjem viših cijena i strožih uslova kreditiranja, kao i slabom domaćom potražnjom. Osim toga, nakon ukupnog povećanja marži u 2022, preduzeća će vjerovatno doživjeti pad operativne profitabilnosti pod kombinovanim učincima postupnog pada osnovne inflacije i rastućih troškova po jedinici rada. Nagli porast broja insolventnih preduzeća od početka godine u većini razvijenih ekonomija vjerovatno će se nastaviti, pa čak i intenzivirati narednih mjeseci.

Ekonomije u razvoju pokretaće globalni rast, ali i dalje ostaju ranjive

Dok će razvijene ekonomije zabilježiti pad u 2024, zemlje u razvoju bi trebalo da ubrzaju s rastom, na 3,9 odsto, što je najsnažnija ekspanzija od 2018. Glavni činilac biće postupni oporavak kineske ekonomije, što će pogodovati izvoznicima roba. Drugi činilac je pauza u Fed-ovom ciklusu monetarnih restrikcija.

Coface zato povećava ocjene za zemlje izvoznice energenata, kao što su Saudijska Arabija, Katar, Nigerija i Kazahstan. U međuvremenu, Malezija i Filipini, koji će imati koristi od priliva kineskih turista, vraćaju se svojim procjenama prije pandemije. Međutim, treba naglasiti da je pooštravanje globalnih uslova finansiranja dovelo mnoge zemlje u opasnost od neispunjavanja obveza. Za Egipat je ocjena snižena u 2022, a za Ganu u februaru. Na isti način, u ovom kvartalu je snižen rejting Kenije i Bolivije.

Lider/Coface