Švajcarska vlada je u petak predložila stroga nova pravila o kapitalu, koja bi od bankarskog giganta UBS-a zahtijevala da drži dodatnih 26 milijardi dolara osnovnog kapitala, nakon što je 2023. godine preuzeo posrnulog konkurenta Credit Suisse.
Mjere bi takođe značile da će UBS morati u potpunosti kapitalizovati svoje inostrane jedinice i potencijalno sprovesti manji otkup akcija.
„Povećanje zahtjeva za kontinuitet poslovanja mora se ispuniti sa do 26 milijardi USD CET1 kapitala, kako bi se omogućilo smanjenje ulaganja u AT1 obveznice za oko 8 milijardi USD“, saopštila je vlada u petak, misleći na UBS-ovo ulaganje u obveznice dodatnog kapitala Tier 1 (AT1).
Mjere tako ukupno iznose dodatnih 26 milijardi USD osnovnog kapitala, ali zahtijevaju svega 18 milijardi USD novog kapitala. To je 2 milijarde USD manje od 20 milijardi USD koliko je JP Morgan procijenio ranije ove sedmice.
Akcije UBS-a su skočile za 6% nakon objave i trgovanje je u petak završeno sa porastom od 3,8%.
Švajcarska ministarka finansija Karin Keller-Sutter izjavila je tokom brifinga za novinare u petak da će švajcarska banka postati stabilnija i atraktivnija u oblastima kao što su upravljanje imovinom.
„Ne vjerujem da će konkurentnost biti narušena, ali je tačno da će rast u inostranstvu postati skuplji“, rekla je u komentarima koje je prenio Reuters.
UBS je saopštio da, iako „u principu“ podržava većinu regulatornih prijedloga objavljenih u petak, snažno se ne slaže sa „ekstremnim“ povećanjem kapitalnih zahtjeva. Na osnovu rezultata banke za prvo tromjesečje, sa ciljanom stopom kapitala CET1 između 12,5% i 13% – uz prethodno objavljeni kapital – kompanija je navela da će ukupno biti potrebno držati oko 42 milijarde dolara dodatnog CET1 kapitala.
Banka je zadržala svoj cilj postizanja osnovnog povraćaja na CET1 kapital od oko 15%, i takođe je potvrdila svoje namjere o vraćanju kapitala tokom godine.
„UBS će aktivno učestvovati u procesu konsultacija sa svim relevantnim akterima i doprinijeti procjeni alternativa i efikasnih rješenja koja vode ka prijedlozima regulatornih promjena sa razumnim odnosom troškova i koristi. UBS će takođe razmotriti odgovarajuće mjere, ukoliko i gdje je to moguće, kako bi se ublažili negativni efekti koje bi ekstremna regulativa mogla imati na njegove akcionare“, saopštila je banka.
Johann Scholtz, viši analitičar akcija u Morningstaru, primijetio je da su vijesti „najgore moguće za UBS“.
Bankarski gigant „sada može lobirati za određene ustupke i sam preduzeti neke korake kako bi ublažio uticaj, na primjer, preusmjeravanjem dijela viška kapitala iz svojih filijala“, rekao je Scholtz. Dodao je da, iako će pregovori odmah započeti, UBS će imati dug period postepenog sprovođenja mjera, a potpuna primjena se ne očekuje prije 2034. godine, prenosi Seebiz.
Analitičari JPMorgana, predvođeni Kianom Abouhosseinom, takođe su naglasili da je dugi rok pripreme od šest do osam godina za UBS da ispuni obaveze vezane za ulaganje u svoje inostrane jedinice „pozitivan“ ishod za banku. Uz očekivano završavanje oko 2027. godine, JPMorgan predviđa punu primjenu najranije do 2033.
Očekuje se da će UBS ostvarivati oko 12 milijardi dolara godišnje dobiti, sa dividendom od oko 3 milijarde dolara, što znači da banka može „zatvoriti svoj ‘kapitalni jaz’ do 2033.+ i istovremeno nastaviti sa otkupom akcija“, naveli su analitičari.
Švajcarska nacionalna banka je saopštila da podržava mjere vlade jer će one „značajno ojačati“ otpornost UBS-a.
„Osim što će smanjiti vjerovatnoću da velika sistemski važna banka poput UBS-a upadne u finansijske probleme, ova mjera takođe povećava manevarski prostor banke da se stabilizuje u slučaju krize sopstvenim naporima. To smanjuje vjerovatnoću da će UBS morati da bude spašavan od strane vlade u slučaju krize“, navela je SNB u saopštenju u petak.
