Suficit tekućeg računa Evropske unije porastao je u prvom kvartalu 2026. za više od 14 odsto u odnosu na prethodno tromjesečje. Iza poboljšanja stoje snažniji bilans usluga i veliki preokret na računu primarnog dohotka, dok je suficit u trgovini robom osjetno smanjen.
Evropska unija završila je prvi kvartal 2026. godine sa suficitom tekućeg računa od 113,4 milijarde eura, što odgovara vrijednosti od 2,4 odsto bruto domaćeg proizvoda EU, pokazuju najnoviji podaci Eurostata.
U odnosu na posljednji kvartal 2025, kada je suficit iznosio 99,2 milijarde eura, pozitivan saldo povećan je za 14,2 milijarde eura, odnosno približno 14,3 odsto. U poređenju sa prvim kvartalom prošle godine, rast je iznosio 8,5 milijardi eura ili oko 8,1 odsto. Među pet kvartala prikazanih u Eurostatovom saopštenju, ovo je najviši nivo suficita tekućeg računa.
Eurostat u saopštenju od 3. jula navodi da je EU u prva tri mjeseca godine „zabilježila suficit od 113,4 milijarde eura“, nakon 99,2 milijarde eura u prethodnom tromjesečju i 104,9 milijardi godinu ranije.
Usluge sve važniji oslonac
Jedan od glavnih pozitivnih signala dolazi iz sektora usluga. Suficit na računu usluga dostigao je 52,1 milijardu eura, u poređenju sa 43,9 milijardi eura u četvrtom kvartalu 2025.
To je povećanje od 8,2 milijarde eura, odnosno približno 18,7 odsto za samo jedno tromjesečje. Eurostat konstatuje da je „suficit na računu usluga povećan“, što ukazuje na jači doprinos evropskih uslužnih djelatnosti ukupnoj spoljnoj poziciji Unije.
Još veći doprinos poboljšanju ukupnog rezultata dao je račun primarnog dohotka, koji obuhvata prihode povezane sa radom i kapitalom. Nakon deficita od 4,3 milijarde eura u posljednjem kvartalu 2025, u prvom kvartalu 2026. ostvaren je suficit od 25,3 milijarde eura.
Riječ je o poboljšanju salda od čak 29,6 milijardi eura između dva kvartala.
Robni suficit pao za četvrtinu
Pozitivni ukupni rezultat, međutim, ne znači da su svi segmenti evropske spoljne trgovine ojačali.
Suficit u trgovini robom smanjen je sa 89 milijardi eura u četvrtom kvartalu prošle godine na 66,7 milijardi eura u prvom kvartalu 2026. Pad je iznosio 22,3 milijarde eura, odnosno oko 25 odsto.
Istovremeno je deficit sekundarnog dohotka, koji uključuje različite tekuće transfere, povećan sa 29,4 na 30,7 milijardi eura.
Podaci zato pokazuju da poboljšanje tekućeg računa EU nije došlo zahvaljujući jačanju robne trgovine, već prvenstveno zahvaljujući uslugama i snažnom preokretu na računu primarnog dohotka.
Najveći suficit ostvarila Njemačka
Od država članica za koje su bili dostupni podaci, njih 16 ostvarilo je suficit, dok je deset zemalja zabilježilo deficit. Podaci za Francusku nijesu bili dostupni.
Najveći suficit imala je Njemačka, 61,8 milijardi eura, a slijede Holandija sa 26,3 milijarde i Irska sa 17,4 milijarde eura. Najveći deficiti zabilježeni su u Grčkoj, 6,6 milijardi eura, Rumuniji, 5,3 milijarde, Hrvatskoj, 3,4 milijarde, i Bugarskoj, 2,4 milijarde eura. Ovi podaci, za razliku od ukupnog pokazatelja EU, nijesu sezonski prilagođeni.
Veliki plus sa Britanijom, minus sa Kinom
EU je najveći suficit tekućeg računa prema pojedinačnim partnerima ostvarila sa Ujedinjenim Kraljevstvom, 72,8 milijardi eura. Slijede Švajcarska sa 38,7 milijardi, Brazil sa 11,1 milijardom i Kanada sa 10,1 milijardom eura.
Na drugoj strani, najveći deficit zabilježen je u odnosima sa Kinom i iznosio je 66,3 milijarde eura, dok je deficit prema Sjedinjenim Američkim Državama iznosio 15,8 milijardi eura. Podaci o pojedinačnim partnerima takođe nijesu sezonski prilagođeni.
Dodatni pozitivan signal predstavlja podatak da je EU u prvom kvartalu bila „neto primalac direktnih investicija“ iz ostatka svijeta. Neto priliv direktnih investicija iznosio je 3,3 milijarde eura, dok je kod portfolio-investicija zabilježen neto priliv od 128,8 milijardi eura. Istovremeno je kod ostalih investicija evidentiran neto odliv od 123,1 milijardu eura.
Rezultati pokazuju da je spoljna finansijska pozicija EU na početku 2026. ojačala, ali i da je struktura tog poboljšanja važna: rast su nosili usluge i prihodi, dok je robni suficit znatno oslabljen.
Izvor: Bankar
