Rat na Bliskom istoku uzrokovao je noćnu moru globalnom energetskom sistemu, smanjivši snabdijevanje u toj mjeri da potrošači širom svijeta moraju plaćati višu cijenu za manju potrošnju.
Zatvaranje Hormuškog moreuza, uskog kanala uz iransku obalu, zaustavilo je prolaz petine svjetske nafte i LNG-a otkako su SAD i Izrael pokrenuli vazdušne napade na Iran 28. februara.
U međuvremenu su napadi Irana i Izraela usmjereni na energetsku infrastrukturu Bliskog istoka. Nanosi se šteta gasnim poljima i rafinerijama nafte, a predstavnici industrije upozoravaju da će popravak trajati godinama.
Sve se to samo ubraja u ono što je Međunarodna agencija za energiju (IEA) već nazvala najgorim globalnim energetskim poremećajem u istoriji, koji je zasjenio čak i naftni embargo iz 1973. koji je uzrokovao nestašicu goriva i izazvao veliku ekonomsku štetu.
“Nećete uspjeti ovo zaobići. To će se prevesti u to da će cijene energije porasti dovoljno da ljudi prestanu da troše“, rekao je Dan Pickering, glavni investicioni direktor kompanije Pickering Energy Partners.
Do sada je kriza s tržišta uklonila oko 400 miliona barela nafte, otprilike četiri dana svjetskog snabdijevanja, što je izazvalo rast cijena od 50 odsto.
Nafta, gas i rafinisani naftni proizvodi ključni su za mnoge djelove modernog svijeta, od pogona automobila, kamiona i aviona, preko snabdijevanja domaćinstava i industrije, do proizvodnje plastike i đubriva.
“Razmjer onoga što je ovdje ugroženo u gorivima, hemikalijama i LNG-u ono je što ovaj trenutak čini kvalitativno drugačijim od prethodnih kriza u Persijskom zalivu“, rekao je Aditya Saraswat, potpredsjednik konsultantske kompanije Rystad Energy.
Nagli rast cijena energije takođe podstiče globalnu inflaciju, što teško pogađa potrošače i kompanije. To je postalo veliko političko opterećenje za američkog predsjednika Donalda Trumpa dok pokušava da opravda rat američkoj javnosti.
Trump je napao saveznike u NATO-u zbog nedostatka podrške američko-izraelskom ratu protiv Irana, nazivajući dugogodišnje američke saveznike „kukavicama“.
Drastičan rast cijena
Globalne referentne cijene nafte već su porasle za više od 50 odsto na preko 110 dolara po barelu od početka rata. Uticaji su izraženiji za bliskoistočnu sirovu naftu, glavnu naftu za azijske ekonomije, sa cijenama koje dostižu rekordne vrijednosti blizu 164 dolara.
To je izazvalo vrtoglav rast cijena goriva, pritisak na potrošače i kompanije širom svijeta te podstaklo vladine mjere za očuvanje zaliha.
Na primjer, Tajland je naredio državnim službenicima štednju energije obustavom putovanja u inostranstvo i korišćenjem stepenica umjesto liftova, a Bangladeš je zatvorio svoja univerziteta.
Šri Lanka je uvela racionalizaciju goriva, a Kina je zabranila izvoz rafinisanog goriva. Britanska vlada je u okviru plana za energetsku krizu nametnula smanjenje ograničenja brzine radi uštede goriva.
IEA je u petak objavila nove mjere smanjenja potražnje za energijom, poput rada od kuće i izbjegavanja vazdušnog saobraćaja, koji je već ozbiljno poremećen nakon što je rat primorao ključna bliskoistočna čvorišta na zatvaranje.
IEA je ranije ovog mjeseca pristala da stavi na raspolaganje 400 miliona barela iz strateških rezervi, ali analitičari kažu da je ta mjera nedovoljna za stabilizaciju tržišta.
Natasha Kaneva, analitičarka JP Morgana, rekla je da je smanjenje potražnje jedino rješenje kada nedostaje zaliha energije.
“Tržište se suočava s akutnim nedostatkom proizvoda (…) koji se ne mogu trošiti jednostavno zato što nijesu dostupni“, rekla je.
Cijene mlaznog goriva u Evropi dostigle su rekordnih 220 dolara po barelu, što je trošak koji će se vjerovatno brzo preliti u skuplje avionske karte. U Sjedinjenim Američkim Državama, koje uvoze vrlo malo nafte sa Bliskog istoka, cijene benzina porasle su za više od jednog dolara po galonu od 28. februara na oko četiri dolara po galonu.
Cijene prirodnog gasa u Evropi i Aziji vrtoglavo rastu nakon što su Izrael i Iran posljednjih dana u uzvratnim napadima na gasne instalacije oštetili postrojenja u Persijskom zalivu. Cijene električne energije za potrošače takođe bi mogle porasti.
Izrael je u srijedu napao iransko gasno polje South Pars, a Iran je narednog dana napao katarski LNG kompleks Ras Laffan. Izvršni direktor QatarEnergyja Saad al-Kaabi rekao je za Reuters da će iranski napadi izbaciti 12,8 miliona tona LNG-a godišnje, oko tri odsto svjetskog snabdijevanja, u periodu od tri do pet godina.
Situacija je kritična jer su naftni i gasni proizvodi ključni za sve, od lijekova do plastike i đubriva, upozorio je Menelaos Ydreos, generalni sekretar Međunarodne gasne unije (IGU), grupe svjetskih proizvođača gasa.
“Ponovo pozivamo da se odmah obustave napadi na energetska postrojenja i da se nastavi saobraćaj kroz Hormuški moreuz jer su đubriva, petrohemikalije, nafta i gas ključni za naš opstanak”, naveo je Ydreos u saopštenju.
Sigurnost hrane
Rat takođe ugrožava globalno snabdijevanje hranom. Već je ozbiljno poremetio tržišta đubriva pošto oko trećine svjetske trgovine đubrivima obično prolazi kroz Hormuški moreuz.
Cijene azotnih đubriva poput uree porasle su za 30 do 40 odsto od početka sukoba. Američki poljoprivrednici već su govorili o praznim policama prodavnica prije proljećne sjetve.
Fabrike đubriva u Indiji, Bangladešu i Maleziji preduzimaju obustavu narudžbi i smanjenje proizvodnje ili potpuno zatvaranje pogona zbog nedostatka sirovina.
Ako sukob potraje još samo nekoliko nedjelja, globalno snabdijevanje hranom biće značajno poremećeno, rekao je Maximo Torero, glavni ekonomista Organizacije UN-a za hranu i poljoprivredu (FAO).
“To će uticati na sadnju i proizvodnju hrane. U svijetu će biti manja ponuda osnovnih žitarica, stočne hrane, a time i mliječnih proizvoda i mesa“, rekao je.
Otprilike polovina svjetske proizvodnje hrane uzgaja se pomoću mineralnih đubriva, što u nekim zemljama čini i do polovine troškova proizvodnje žitarica.
