Kina je izjavila da je spremna da se bori “u svim ratovima” sa Sjedinjenim Američkim Državama, dok predsjednik Donald Trump pojačava ekonomski i politički pritisak na tu zemlju. “Ako je rat ono što SAD želi, bilo da je riječ o carinskom ratu, trgovinskom ratu ili bilo kojoj drugoj vrsti rata, spremni smo da se borimo do kraja”, objavilo je Kinesko veleposlanstvo u SAD-u u srijedu na platformi X, signalizirajući sve agresivniji stav prema Vašingtonu, piše CNBC.
Izjava je uslijedila nakon što su u utorak stupile na snagu dodatne Trumpove carine od 10% na uvoz iz Kine, čime su ukupne carine uvedene u nešto više od mjesec dana dosegnule 20%.
“Pozivamo SAD da prestane biti dominantan i što prije se vrati na pravi put dijaloga i saradnje”, izjavio je u srijedu glasnogovornik kineskog ministarstva vanjskih poslova.
Kao brzi odgovor na američke carine, Peking je u utorak najavio dodatne carine do 15% na određene američke proizvode, počevši od 10. marta, kao i niz novih izvoznih ograničenja za određene američke subjekte.
Odgovarajući na pitanje o izjavi kineskog veleposlanstva, američki ministar odbrane Peter Hegseth rekao je u srijedu u intervjuu za Fox News da SAD ne traži sukob s Kinom, ali je “pripremljen”. “Živimo u opasnom svijetu s moćnim zemljama u usponu koje imaju vrlo različitu ideologiju”, dodao je. “Ako želimo spriječiti rat s Kinom ili drugima, moramo biti snažni.”
Kineske carine na američki poljoprivredni izvoz odražavaju pokušaj Pekinga da izazove politički pritisak poljoprivrednicima na Trumpa, ključnu republikansku bazu, rekao je Gabriel Wildau, direktor u konzultantskoj firmi Teneo. Poljoprivredni proizvodi najveći su američki izvoz u Kinu, pri čemu su soja – na koju je Peking uveo nove carine od 10% – na vrhu liste, piše CNBC. Tokom prethodnog trgovinskog rata između SAD-a i Kine, kineske carine potaknule su domaće uvoznike da preusmjere kupovinu soje na Brazil i Argentinu.
S obzirom na to da američke carine prijete smanjenju kineskog izvoza, što je rijetka svijetla tačka u inače usporenom gospodarstvu, Peking je dao do znanja da je spreman koristiti monetarne i fiskalne podsticaje kako bi ublažio njihov uticaj ove godine, prenosi Poslovni dnevnik.
Trump je uveo dva kruga carina na Kinu kao odgovor na navodnu ulogu te zemlje u trgovini fentanilom. Ova sintetička droga, čiji se prekursori uglavnom proizvode u Kini i Meksiku, uzrokovala je desetine hiljada smrtnih slučajeva od predoziranja svake godine u SAD-u.
Kina je američko obrazloženje povezano s fentanilom nazvala “slabim izgovorom” za uvođenje carina. Iako postoji scenarij prema kojem bi Vašington i Peking mogli postići dogovor o smanjenju carina nakon niza pregovora, rizici “širokog i trajnog razdvajanja dvaju gospodarstava” u porastu su.
U svom godišnjem izvještaju o radu vlade u srijedu, Kina je najavila povećanje budžeta za odbranu za 7,2% ove godine kako bi “zaštitila” svoju nacionalnu sigurnost.
