Kada su krize u svijetu, novac bježi tamo gdje je sigurno, a čim imate rast tražnje i cijena tržišta odradi svoje – kazao je za Pobjedu ekonomski analitičar Davor Dokić komentarišući podatak da je cijena zlata u dolarima ove godine porasla za više od 40 odsto, a u ponedjeljak je dostigla rekordni nivo od 4.381,21 dolar po unci.
Za njega ovaj podatak nije iznenađujući, imajući u vidu globalnu situaciju.
– To je znak da je situacija u svijetu loša, jer čim investitori ulažu u tzv. rezervne opcije kao što su zlato, srebro, platina, znači da je svijet uzburkan, što vidimo iz ratnih situacija širom svijeta – ukazuje Dokić.
U takvoj situaciji, kako dodaje, očekivano je da će cijena zlata rasti, jer kapital traži ono što je sigurno, imajući u vidu da u ovakvim vremenima, novac to svakako nije.
Upitan na koji način se u Crnoj Gori tretira pitanje kupovine zlata, Dokić navodi da mi nemamo uvid u mehanizme niti postoji javna informacija da li se zlato kupuje i na koji način.
– Smatram da bi, u ovoj situaciji, pod uslovom da imamo novca, Crna Gora trebalo da kupuje zlato – ocijenio je Dokić.
Prema podacima Ministarstva finansija o javnom dugu, posljednjeg dana juna ove godine depoziti su iznosili 567,76 miliona eura, uključujući 38.447 unci zlata čija je vrijednost u tom trenutku bila 108,08 miliona eura odnosno 7,17 odsto BDP-a.
Dokić navodi da ta količina ne predstavlja ništa što bi značajno moglo da utiče na bilo kakvu situaciju.
– Zato mislim da bismo, u skladu sa svojom veličinom i moći trebalo da obezbijedimo dodatnu količinu zlata, ali bojim se da naša ekonomska politika ne postoji, već smo kao brod na otvorenom, pa đe nas ponese – kazao je Dokić.
Kada je riječ o kupovini zlata, od prošle godine ono predstavlja drugo najveće ulaganje u portfolija centralnih banaka, odmah nakon dolara, piše SEEbiz. Došlo je i do nalog rasta cijene srebra, ali još nije dostigla rekordnu vrijednost od 50 dolara od prije 14 godina. Za tako veliku razliku u cijeni između zlata i srebra zaslužno je to što se godišnje iskopa sedam puta više srebra nego zlata. Prošle godine je, kako piše SEEbiz, iskopano 25.000 tona srebra u poređenju sa 3.300 tona zlata.
Nakon velikog ovogodišnjeg rasta i rekordnog nivoa od 4.381,21 dolar po unci, u ponedjeljak, u utorak je cijena zlata pala za više od pet odsto, što predstavlja najveću rasprodaju u posljednjih deset godina, prenosi CNN.
U srijedu su cijene zlata zabilježile blagi oporavak nakon što je spektakularni rast prethodnih dana naglo prekinut.
Na tržištu se u srijedu unca zlata trgovala po 4.141,48 dolara, što predstavlja rast manji od 0,4 odsto. Dan ranije, u utorak, promptna cijena zlata pala je za 6,3 odsto, na 4.082,03 dolara po unci, nakon što je u ponedjeljak dostigla rekordni nivo.
Pad cijene zlata, koje se tradicionalno smatra sigurnim utočištem u nestabilnim vremenima, uslijedio je nakon što su investitori odlučili da unovče dobit ostvarenu poslije rekordnog rasta. Dodatni razlog za pad jeste optimizam uoči novog kruga trgovinskih pregovora između američkih i kineskih zvaničnika.
Izvor: Pobjeda
