U prvih šest mjeseci ove godine cijene hotelskog smještaja u Hrvatskoj sa rastom od 4,6 odsto u odnosu na isto razdoblje prošle godine prate kretanje cijena hotelskog smještaja mediteranske konkurencije iz EU, a istovremeno su ključni troškovi rasli dvostruko više od te iste konkurencije.
Tako su troškovi rada porasli 11,7 odsto (prosjek EU mediteranske konkurencije je 4,2 odsto), a cijene hrane 5 odsto (prosjek EU mediteranske konkurencije je 2,6 odsto), pokazala je komparativna analiza Hrvatske udruge turizma (HUT) urađena na osnovu podataka Eurostata.
Podaci za prvih šest mjeseci ove godine samo potvrđuju trend bržeg rasta troškova u domaćoj smještajnoj i ugostiteljskoj industriji u odnosu na mediteransku konkurenciju, a koji traje od početka 2023. godine. Najviše je pritom porastao trošak rada koji u domaćoj smještajnoj i ugostiteljskoj industriji već posljednje četiri godine raste dvoznamenkastim stopama (11,3 odsto u 2022., 15 odsto u 2023., 13,6 odsto u 2024. i 11,7 odsto u 2025.), značajno više od EU mediteranske konkurencije gdje prosječan rast nijedne od tih godina nije prelazio 7,5 odsto. Što se tiče hrane, veći rast cijena hrane u prvoj polovini godine od Hrvatske imala je samo Slovenija (5,7 odsto), dok od ostalih analiziranih zemalja nijedna nema rast veći od 4 odsto, dok, na primjer, Kipar bilježi čak pad cijena hrane od 0,2 odsto.
Cijenama domaći hotelski smještaj ne može pratiti takvo povećanje troškova, pa je tako nakon prošlogodišnjeg povećanja cijena hotelskog smještaja u Hrvatskoj od svega 1,9 odsto (više nego dvostruko niže od prosjeka EU mediteranske konkurencije od 4,5 odsto), u prvoj polovini ove godine zabilježen rast cijena od 4,6 odsto, što je tek nešto više od stope rasta u konkurentskim EU mediteranskim zemljama od 3,9 odsto.
HUT je komparativnom analizom obuhvatio Francusku, Grčku, Kipar, Italiju, Maltu, Španiju, Sloveniju i Portugal.
„Cijene hotelskog smještaja u Hrvatskoj su i prošle i ove godine rasle manje od rasta ključnih troškova u hotelijerstvu, konkretno troška rada i hrane, a troškovi u domaćem hotelijerstvu nastavljaju da rastu brže od mediteranske konkurencije, što slabi poziciju domaćih hotelijera u odnosu na konkurenciju.
Padajuća profitabilnost sektora umanjuje njegov investicioni potencijal i atraktivnost ulaganja u hotele u Hrvatskoj, a to narušava konkurentnost čitavog domaćeg turizma s obzirom na to da je hotelski sektor taj koji generiše mnogo duži turistički promet i veću prosječnu potrošnju, uz to razvija lokalne destinacije, otvara cjelogodišnja radna mjesta i pruža mogućnosti za razvoj dodatnih biznisa povezanih s turizmom, ali i značajno manje opterećuje lokalnu infrastrukturu.
Hrvatska sa najlošijom strukturom smještaja na Mediteranu, sa svega 9,5 odsto hotelskog smještaja u ukupnom kapacitetu, treba da podstakne značajno veće investicije u hotelski sektor, posebno jer potražnja za ovakvim smještajem raste iz godine u godinu, pa je popunjenost hotela najviše kategorije (4 i 5 zvjezdica) u samom vrhuncu ove sezone, i to po najvišim cijenama, bila iznad 90 odsto“, izjavio je Veljko Ostojić, direktor HUT-a, prenosi Seebiz.
