Pitanje iznosa naknada banaka u proteklom je razdoblju aktuelna tema, a tim povodom EY Hrvatska je sproveo detaljnu analizu trenutnog stanja i nivoa najčešćih naknada banaka u 10 zemalja Evropske unije, među kojima je i Hrvatska.
Analiza donosi uvid u visinu iznosa naknada za najreprezentativnije usluge banaka, uzimajući u obzir banke koje zajedno čine više od 50% tržišnog udjela po iznosu aktive u svakoj od država uključenih u analizu. Pored Hrvatske, analizom su obuhvaćene banke koje posluju u Austriji, Belgiji, Češkoj, Irskoj, Italiji, Mađarskoj, Njemačkoj, Slovačkoj i Sloveniji.
Analizirajući javno dostupne podatke na internet stranicama banaka, istraživanje je pokazalo da je prosječan iznos naknade za vođenje računa, u koju je uključena i naknada za mobilno bankarstvo, u Hrvatskoj među najjeftinijima i iznosi 2,97 eura. Naknada za istu uslugu, na primjer, u Austriji iznosi 4,49 eura, dok je u Mađarskoj 3,07 eura, a u Sloveniji 3,31 eura. Među analiziranim zemljama, najmanji iznos za ovu uslugu plaćaju korisnici u Češkoj, i to 0,85 eura.
„Sprovedenom analizom utvrđeno je da banke u Hrvatskoj često imaju transparentnije tarife naknada, koje su lako dostupne klijentima i obično su sve naknade navedene u jednom dokumentu. S druge strane, banke u drugim zemljama često nemaju naknade objavljene na jednom mjestu, već svaka vrsta računa ili kategorija usluge ima svoju zasebnu tarifu, što može dovesti do dodatne zbunjenosti klijenata prilikom proučavanja tarifa. Važno je naglasiti da je cilj ove analize bio identifikovati razlike i sličnosti u naknadama banaka u različitim zemljama članicama EU, s namjerom omogućavanja klijentima boljeg razumijevanja troškova povezanih s bankarskim uslugama“, ističe Maja Šuber, partnerka u Odjelu poslovnog savjetovanja u EY-u Hrvatska.
Analizom je utvrđeno da je u Hrvatskoj moguće otvoriti tekući račun bez ugovaranja dodatnih usluga, a prosječna naknada iznosi 2,00 eura, dok to nije moguće u nekim državama Evropske unije. U Njemačkoj svaki račun i pripadajuća naknada za vođenje računa automatski uključuju i druge usluge, poput mobilnog bankarstva ili platnih naloga, čime se zapravo ponašaju kao paket usluga. S obzirom na visoku konkurenciju na njemačkom tržištu, koja obuhvata ne samo banke već i fintech kompanije, platni nalozi u eurima najčešće se ne naplaćuju, a njihov trošak je uključen u naknadu za vođenje računa, koja u prosjeku iznosi 6,02 eura. Za poređenje, prosječan iznos najnižeg paketa u Hrvatskoj iznosi 5,89 eura i uključuje vođenje računa, mobilno ili internet bankarstvo, platne naloge u ograničenom ili neograničenom broju i ostale usluge definisane paketom.
Debitne kartice u Hrvatskoj dio tekućeg računa, u pojedinim zemljama banke ih dodatno naplaćuju
Sprovedenom analizom usluge izdavanja debitnih kartica utvrđeno je da se one u nizu zemalja dodatno naplaćuju, bilo kroz naknadu za izdavanje ili godišnju članarinu. Prosječna članarina za debitnu karticu tako u Austriji iznosi 1,55 eura, u Češkoj 0,85 eura, u Italiji 1,39 eura, a u Mađarskoj 1,32 eura. U Hrvatskoj se debitne kartice smatraju dijelom tekućeg računa, te se očekuje da banke ne naplaćuju naknadu za njihovo izdavanje. Naknada za podizanje gotovine s bankomata najčešće je besplatna kada je riječ o bankomatu banke kod koje klijent ima otvoren račun, osim u Mađarskoj, gdje ona u prosjeku iznosi 1,12% od iznosa.
S druge strane, kreditne kartice u svim analiziranim zemljama nose sa sobom i trošak članarine, te banke naplaćuju podizanje gotovine i s vlastitih i s tuđih bankomata.
Prosječan iznos članarine po kreditnoj kartici u Hrvatskoj je među nižima i iznosi 1,94 eura, dok je, na primjer, u Češkoj 2,11 eura, u Irskoj 2,50 eura, u Njemačkoj 2,90 eura, a u Italiji čak 4,23 eura. Banke su ujedinjene i kod naplate platnih naloga u eurima, pa su u svim bankama naknade za plaćanje provedene u poslovnicama veće od onih putem mobilnog ili internet bankarstva. U Hrvatskoj je prosječan iznos naknade nacionalnog platnog naloga u eurima u poslovnici banke prema drugim bankama među nižima i iznosi u prosjeku 2,13 eura, dok je, na primjer, u Češkoj 4,97 eura, u Italiji 5,95 eura, u Sloveniji 8,70 eura, a u Slovačkoj rekordnih 9,33 eura.
Naknade za vođenje osnovnog računa
Analizom banaka u svih 10 zemalja utvrđeno je da sve one svojim korisnicima nude uslugu osnovnog računa. Treba istaći da postoje dvije vrste osnovnog računa – jedan za socijalnu kategoriju potrošača i drugi za ostale potrošače.
Analiza je pokazala da se naknada za vođenje osnovnog računa za socijalnu kategoriju potrošača u Hrvatskoj u pravilu ne naplaćuje, dok je naknada za vođenje osnovnog računa za ostale potrošače minimalnog iznosa. U nekim analiziranim zemljama EU naplaćuju se naknade za obje vrste osnovnog računa. Tako je, na primjer, u Belgiji prosječna naknada osnovnog računa za socijalnu kategoriju potrošača 1,40 eura, u Sloveniji 1,47 eura, u Austriji 2,99 eura, u Njemačkoj 3,84 eura, dok je u Hrvatskoj prosječna naknada za istu vrstu računa 0,04 eura.
„Analizom tarifa naknada banaka u različitim zemljama i poređenjem s naknadama hrvatskih banaka, možemo zaključiti da sve banke naplaćuju naknade za svoje usluge. Uočeno je da su određene naknade u posmatranim zemljama članicama EU skuplje nego u Hrvatskoj. Međutim, postoje i zemlje u kojima su određene naknade povoljnije, dok su istovremeno u tim istim zemljama druge naknade znatno skuplje. Na temelju rezultata analize, klijentima se savjetuje da pažljivo uporede naknade različitih banaka, a svakako fokusirajući se na naknade za usluge koje oni sami najčešće koriste“, zaključuje Maja Šuber.
