Član pokreta Evropa sad i bivši državni sekretar Ministarstva finansija Branko Krvavac kazao je da se ukidanje doprinosa za zdravstveno osiguranje pokazalo kao dobro jer su od tog programa benefitirali zaposleni, poslodavci i država. Na drugoj strani, bivši direktor Fonda za zdravstveno osiguranje Sead Čirgić, kazao je da je napravljena velika greška sa ukidanjem doprinosa i da će se zdravstveni sistem suočiti sa brojnim problemima i sljedeće godine. Vukosava Pejović v.d. direktora Fonda za zdravstveno osiguranje kazala je da ukidanje doprinosa za zdravstveno osiguranje nije uticalo na rast duga Fonda.

Pejović je kazala da će do kraja godine biti izmirena dugovanja Fonda i da su se dugovi najviše odnosili na ljekove i nedostajuća sredstva za isplate zarada ljekara.

“U narednoj potrošačkoj budžetskoj godini planiran je budžet 402 miliona, ministarstvo je odobrilo nekih 366 miliona, što je opet neka suma skoro na nivou troškova u ovoj godini”, istakla je Pejović.

Na pitanje da li je ukidanje doprinosa za zdravstveno osiguranje uticalo na rast duga Fonda za zdravstveno osiguranje, Pejović je kazala da nije.

“Samim tim što su se obezbijedila ova sredstva uspjeli smo da isplivamo i da se obračunamo sa dugovima prema farmaceutskim kućama za ljekove. Zahvaljujući rebalansu mi smo ispeglali dugovanja, Fond je prenio sredstva dobavljačima za ljekove, nadam se da Montefarm neće više imati problema”, kazala je Pejović.

Član pokreta Evropa sad i bivši državni sekretar Ministarstva finansija Branko Krvavac na pitanje da li je Evropa sad urušio zdravstveni sistem odgovara da tvrdi kako to nije slučaj.

Fond zdravstva, ne može se, kako kaže, posmatrati kao odvojena institucija od budžeta, jer kada se govori da ima ili nema sredstava, onda se, kaže, govori o budžetu Crne Gore.

“Jer Fond zdravstva je od 2009. godine dio jednog trezorskog sistema i u tom sistemu sav novac iz kojeg se finasiraju centralne funkcije, odnosno zdravstvo, prosvjeta, odbrana, policija, sve funkcije se finansiraju iz tog jednog državnog trezora iz budžeta, državne kase, a u toj kasi je bilo za oko 9 mjeseci 70 miliona više od planiranog, i preko 100 miliona eura više u odnosu na prethodnu godinu, tako da ne možemo reći da je ugrožen sistem”, kazao je Krvavac.

Krvavac ističe da uporno dobijamo oprečne informacije iz Vlade, na jednoj strani da ima, dok na drugoj da nema sredstava.

“Ministar finansija je govorio da će ove godine biti potrebno preko 700 miliona da se finansiraju sva nedostajuća sredstva u 2022. godini, pa je najvljivao zaduženja od 350 miliona eura, potom 160 miliona, da bi na kraju izašao premijer i kazao da imamo 200 miliona eura depozita i da ne moraju građani da brinu”, poručuje on.

Na pitanje zašto se ukidanje doprinosa za zdravstveno osiguranje pokazalo kao dobro, Krvavac poručuje da je to što su od programa benefitirali zaposleni, poslodavci i država.

“Zaposlenima je veća neto zarada za preko 20 procenata, sa druge strane poslodavcima je smanjeno poresko opterećenje na rad samimim tim smo uspjeli da vratimo veliki dio sive ekonomije u legalne tokove, i to pokazuju podaci da imamo rad zaposlenosti prema anketi o radnoj snazi za preko 30 procenata. Dakle od programa su benefitirali i zaposleni i poslodavci i država”, zaključuje on.

Na drugoj strani bivši direktor Fonda za zdravstveno osiguranje Sead Čirgić kazao je da je napravljena velika greška sa ukidanjem doprinosa.

“Ja sam od same najave za ukidanje doprinosa za zdravstveno osiguranje upozorovao na moguće posljedice po zdravstveni siistem i nažalost, to je postala stvarnost. Danas su svi jednoglasni da je napravljena velika greška sa ukidanjem doprinosa. Zašto se to odražava na deficit koji iskazuje FZO. Neposredno ne, ali posredno da”, objašnjava Čirgić.

Poručuje da je u kontinuitetu postojao problem u funkcionisanju zdravstvenog sistema, od nestašica ljekova do nestašica materijala, i da je bio neophodan rebalansa budžeta, a da sam rebalans govori da je loše planiran budžet za ovu godinu.

“Samo ukidanje doprinosa govori da nije moglo biti planiran veći iznos, iako sam ubijeđen da su i čelnici ministarsta finansija znali da to nije bilo dovoljno za ovu godinu. Sada vidimo da fali samim ukidanjem doprinosa, sama država nije mogla iz poreza da ubere dovoljno prihoda da planira budžet na realnom nivou 400 miliona eura, i zato je urađen rebalans”, ističe Čirgić.

Čirgić tvrdi da će se isti scenario biti i sljedeće godine, da će se zdravstveni sistem suočiti sa brojnim problemima.

“S obzirom da nije bilo moguće da se ubere dovoljno prihoda iz poreza da bi se finansirao u potrebnoj mjeri zdravstveni sistem, to će se desiti i sljedeće godine imati ponovo zdravstveni sistem koji će da funkcioniše sa brojnim problemima gdje će se zahtijevati još veće zaduženje da bis e finansirala tekuća potrošnja zdravstvenog sistema”, kazao je on.

Ističe da je sada problematično vraćanje doprinosa za zdravstvenog osiguranja jer su sredstva od zdravstvenog sistema uzeta da bi povećale zarade.

Dakle, kako dodaje, imamo povećanje zarada bez realnog pokrića u rastu ekonomije.

Krvavac je odgovorio na to sa stavom da je potpuna neistina kako je Evropa sad uticala na dug Fonda za zdravstveno osiguranje.

“Fond je i uvijek imao dug, i dok je Čirgić bio direktor taj dug se vukao, pa 4. decembra kada je došla nova vlada bio je dug preko 60 miliona”, istakao je Krvavac. Dodao je da su bili samo benefiti od Evrope sad, te da ona nije uticala ni na povećanje duga FZO.

Generalni sekretar Unije slobodnih sindikata Crne Gore (USSCG) Srđa Keković kazao je da su iz USSCG mišljenja  da doprinose ne treba uvesti i da je za njih krajnje neprihvatljivo da se ti doprinosi sada ponovo uvode jer bi to bilo problematično.

“Tu je jedna opasna stvar, pitanje je da li ćemo mi ako ukinemo doprinose za zdravstvo da ugrozimo javno zdravstvo. Mi smo javno rekli da Unija slobodnih sindikata Crne Gore neće dozvoliti da se ugrozi javno zdravstvo već će insistirati da se još više ulaže u javno zdravstvo”, kazao je Keković.

Poručio je da očekuju od ove Vlade da budu konzistentni kada donose određene odluke, te da je za njih krajnje neprihvatljivo da se ti doprinosi sada ponovo uvode.

“Ubijeđeni smo da na toj prihodnoj strani postoji dovoljno prostora da se pokriju troškovi zdravstva. Pitanje je da li se mi zadružujemo za troškove zdravstva ili neke druge”, kazao je on.

Keković je kazao da se nedomaćinski ponašamo prema budžetu, da ne koristimo sve mogućnosti da taj budžet punimo sa  prihodne strane gdje te mogućnosti postoje.

“Primjera radi, imamo 45 hiljada zaposlenih koji rade na crno, sivu ekonomiju sa kojom se ne hvatamo u koštac na način kako bi trebalo, poez na dobit koji sad amalo ušao u progresiuju, ali je manji nego u dr evropskim zemljama….”, objašnjava Keković.

Naglasio je da se razbacujemo sa novcem, a da bi mogli mnogo bolje da se odnosimo prema budžetu.

“Mišljenja smo da doprinose ne treba uvesti ali zalagaćemo se da se ta prihodna strana budžeta maksimalno ispoštuje, i da se uvede odgovornost na svim nivoima”, zaključio je Keković.