Najbitnije svjetske centralne banke zaoštravaju svoje monetarne politike, a inflatorni pritisci sa strane ponude se ubrzano prelivaju na baznu inflaciju. Prelivanje izazvano štampanjem novca tokom prošlih deset godina, dovelo je do jačanja faktora na strani ponude.

Ovo ukazuje na činjenicu da nam u periodu pred nama predstoji dodatno zaoštravanje monetarnih politika, kako u Srbiji i Adria regionu, tako i u eurozoni, navode iz analitičkog tima Bloomberg Adrije.

Podizanje cijena zaduživanja je globalni trend

Na listi 30 centralnih banaka razvijenih svjetskih privreda (vidi mapu) koju je kreirao Bloomberg, vidi se ukupno podizanje kamatnih stopa od 5595 baznih poena u posljednjih 12 mjeseci. Ovo znači da je neponderisani prosjek podizanja kamatne stope 350 baznih poena.

Najveća promjena zabilježena je u Mađarskoj (1135 baznih poena), gdje referentna kamatna stopa sada iznosi 13 odsto i viša je od kamatnih stopa bilo koje druge članice Evropske unije. Slijedi Čile, gdje je centralna banka kamatne stope podigla za 925 baznih poena na 10,75 odsto. Najmanja promjena registrovana je u Danskoj, gdje su centralni bankari kamatnu stopu povisili za 115 baznih poena.

“Evropska centralna banka (ECB) je pretposljednja na listi, jer je cijene zaduživanja podigla za 125 baznih poena na 0,75 odsto,” navode naši analitičari.

Oni dodaju da su glavni razlozi za podizanje kamatnih stopa:

• borba protiv visoke inflacije, jer cifre ukazuju da bi stopa inflacije mogla da ostane visoka na srednji rok;
• potreba da se obezbijedi finansijska sigurnost usljed geopolitičkih neizvjesnosti.

Tokom istog perioda od 12 mjeseci, ukupna stopa inflacije u ovim zemljama je porasla za 5,1 odsto (neponderisani prosjek), što je za 1,6 procentnih poena više od rasta kamatnih stopa, upozoravaju analitičari.

I izvještaju se takođe navodi da različit tempo rasta kamata među državama ukazuje da više centralnih banaka dozvoljava brži rast inflacije od povećanja kamatnih stopa. Danska centralna banka i ECB ovde prednjače, pa je inflacija u Danskoj porasla za 6 procentnih poena, a u ECB za 4,9 u odnosu na rast kamatnih stopa u kraljevstvu i eurozoni.

Banke u Adria regionu slijede stope ECB

Centralne banke u Adria regionu izabrale su sličan pristup kao i ECB i centralna banka Danske, pa rast kamatnih stopa nije pratio rast cijena.

Narodna banka Srbije je kamatne stope podigla za 250 baznih poena, dok je stopa inflacije (po HICP metodologiji) porasla za 8,5 procentnih poena. Centralna banka Sjeverne Makedonije je tokom istog perioda kamatne stope podigla za 175 baznih poena, a inflacija se za isto vrijeme (takođe po HICP metodologiji) pomjerila naviše za 13,4 procentnih poena.

Centralne banke u regionu naglašavaju da je njihov fokus na baznoj inflaciji, i da se time vode pri donošenju odluka o promjeni monetarne politike.

“Stope bazne inflacije su takođe ubrzano rasle u prethodnim mjesecima, dostižući višegodišnje rekorde od 12,3 odsto u Srbiji i 16,3 odsto u Sjevernoj Makedoniji. Slijede Hrvatska gdje je bazna inflacija iznosila 11,8 odsto, i Slovenija, gdje je zabilježena bazna inflacija od 7,7 odsto”, navode u izvještaju iz analitičkog tima Bloomberg Adrije.

Oni dodaju da Slovenija već učestvuje u odlučivanju o monetarnoj politici ECB, pa je ne možemo posmatrati kao izdvojeni slučaj, a i Hrvatska je specifična jer se očigledno uzdržava od značajnijih promjena monetarne politike do ulaska u eurozonu 1. januara 2023. godine.

Inflacija će biti niža, ne i niska

Ukupna inflacija se ovih mjeseci nalazi na svom vrhuncu, a kvartali pred nama donose postepeni pad stopa inflacije u regionu, predviđaju analitičari u izvještaju. Iako je usporavanje rasta cijena pozitivna stvar, to i dalje ne znači da će se inflacija vratiti u optimalne okvire.

“Inflacija će i dalje vjerovatno ostati iznad višegodišnjeg prosjeka, a predviđanja ukazuju da će stopa inflacije u pomenutim razvijenim ekonomijama u toku 2023. pasti sa 8,1 odsto na 4,4 odsto (ponderisani prosjek u odnosu na bruto domaći proizvod)”, navode iz analitičkog tima.

Ako izuzmemo 2022. godinu kao rekordnu, 2023. će po međugodišnjoj inflaciji biti najviša u posljednje dvije decenije. To povlači potrebu centralnih banaka da nastave da reaguju, i u više navrata podignu cijene zaduživanja.

“Tržišta su već uračunala podizanja kamatne stope od 225 baznih poena do jula 2023. Pored toga, tržišta takođe očekuju da će šestomjesečni euribor iznositi oko 3,3 odsto u junu 2023. (nasuprot sadašnjih 1,9 odsto).Ovo je takođe najveći navedeni nivo u pomenutom periodu”, pojašnjavaju analitičari.

Kada se ovo prevede u konkretne brojke, ECB će podići kamate za 150 baznih poena u sljedećih šest mjeseci, dok će NBS i centralna banka Sjeverne Makedonije kamate podići za najmanje jedan procentni poen, pokazuju projekcije analitičkog tima.

Projekcije inflacije za Adria region ne razlikuju se bitnije od projekcija za razvijene ekonomije koje smo pomenuli, barem po glavnim kretanjima. “Godišnji prosjek će u 2023. biti drugi najviši u posljednjih deceniju i više (samo će inflacija iz 2022. biti ispred)”, navodi se u izvještaju.

Kao što je već napomenuto, očekujemo da će se Hrvatska narodna banka uzdržavati od većih promjena monetarne politike, “jer je ulazak u eurozonu odmah iza ćoška, a devizna stopa je dosta stabilna pred ulazak u evropsku monetarnu uniju”, dodaju analitičari.

Sve zategnutije na finansijskim tržištima

Usljed pooštravanja monetarnih politika, mijenja se i stanje na finansijskim tržištima. Ako pogledamo indeks Bloomberg Euro Area Financial Conditions, koji prati uslove na finansijskim tržištima u eurozoni poredeći ih sa onim koji su postojali između 1999. i jula 2008 kada se desila svjetska ekonomska kriza, vidimo pad na najniži nivo od 2012.

Ovo znači da su finansijski uslovi sada gori nego tokom početka krize izazvane pandemijom virusa korona u martu 2020. godine, i da se nalaze na nivou perioda kada su tržišta bila opterećena krizom javnog duga u eurozoni.

Kao razloge iz analitičkog tima navode:

• dugu borbu sa višedecenijskim rastom stope inflacije sa podizanjem kamatnih stopa centralnih banaka kao glavnim oružjem;
• geopolitičke turbulencije koje utiču na privrednu aktivnost.

“Zbog jake direktne (u slučaju Slovenije i uskoro Hrvatske) i indirektne (u slučaju Srbije, Bosne i Hercegovine i Sjeverne Makedonije) povezanosti zemalja iz Adria regiona sa eurozonom i tamošnjim finansijskim uslovima, očekujemo da će se generalni troškovi finansiranja u Adria regionu povećati u sljedećih nekoliko kvartala”, navode analitičari u izvještaju, i dodaju da će na investicije u privatnom sektoru negativno uticati i pesimističnija predviđanja za ulaganja na srednji i dugi rok.

I ovdje, dodaju analitičari, postoji drugi ugao posmatranja koji može unijeti nešto optimizma.

“Gledano sa pozitivnije strane,  efekat ovog povećanja troškova biće umanjen zahvaljujući preostalom višku likvidnosti u svim finansijskim sistemima, kao i smanjenoj tražnji za kreditima od strane privrede do koje će dovesti smanjena privredna aktivnost i lošije srednjoročne prognoze privrednog rasta”, zaključuje se u izvještaju.

Izvor: bloombergadria.com