Cijene nafte na svjetskim tržištima su u toku prošle nedjelje porasle, nadoknadivši dio gubitaka od prethodne, što je posljedica napetosti na Bliskom istoku i boljih podataka o rastu američke ekonomije nego što se očekivalo.
Na londonskom tržištu je cijena barela prošle nedjelje porasla 1,7 odsto, na 63,45 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio 1,2 odsto, na 56,20 dolara. Tako su nadoknadile dio gubitaka od prethodne nedjelje, kada su potonule više od pet odsto.
Rast cijena ponajviše je posljedica napetosti u Hormuškom tjesnacu, najvažnijem svjetskom prolazu za prevoz nafte, nakon što je Iran odbio osloboditi tanker pod britanskom zastavom koji je zaplijenio u Persijskom zalivu prošle nedjelje.
Vašington je od Japana, Francuske, Njemačke, Južne Koreje, Australije i drugih zemalja zatražio da se pridruže pomorskoj sigurnosnoj inicijativi na Bliskom istoku kako bi se nafta i drugi proizvodi mogli prevoziti kroz Hormuški tjesnac.
No, reakcija cijena nafte na napetosti u Persijskom zalivu bila je razmjerno prigušena. “Čini se da većina tržišnih činilaca ne očekuje vojni sukob koji bi ugrozio prevoz nafte”, kaže analitičar Commerzbanke Carsten Fritsch.
Članice Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC) i grupa nezavisnih proizvođača na čelu sa Rusijom odlučile su nedavno produžiti sporazum o ograničenju proizvodnje za 1,2 miliona barela dnevno do kraja marta iduće godine. No, dok OPEC ograničava proizvodnju, u SAD-u se proizvodnja kreće oko najviših nivoa u istorijii, pa tako SAD potkopava nastojanja OPEC-a da smanjenjem proizvodnje podržava rast cijena nafte.
No, posljednjih mjeseci i američki proizvođači smanjuju broj aktivnih bušotinskih postrojenja. Kompanija Baker Hughes objavila je u petak da je prošle nedjelje broj aktivnih postrojenja u SAD-u smanjen za njih tri, na ukupno 776, najniži nivo od februara prošle godine. To pokazuje da neki proizvođači od početka ove godine smanjuju troškove jer se više usmjeravaju na povećanje zarade nego proizvodnje.
Izvor: Privredni.hr
