Cijene nafte porasle su u utorak nakon pada prethodnog dana, jer su ulagači smatrali da bi moglo doći do prekida sukoba između Izraela i Hezbollaha.
Terminski ugovori nafte Brent porasli su za 15 centi, ili 0,21 odsto, na 73,16 dolara po barelu, dok su terminski ugovori za američku sirovu naftu West Texas Intermediate (WTI) iznosili 69,09 dolara po barelu, što je takođe rast od 15 centi, ili 0,22 odsto.
Obje referentne vrijednosti su juče pale za 2 dolara po barelu nakon izvještaja da su Liban i Izrael pristali na uslove sporazuma o okončanju sukoba između Izraela i Hezbollaha, što je izazvalo rasprodaju sirove nafte.
“Reakcija tržišta na vijest o prekidu vatre bila je pretjerana. Iako su te vijesti smirile ulagače koji su smatrali da bi moglo doći do prekida snabdijevanja zbog situacije na Bliskom istoku, sukob Izraela i Hamasa nikada nije značajno poremetio opskrbu”, izjavila je analitičarka Priyanka Sachdeva iz Phillip Nove.
Iran, koji podržava Hezbollah, član je OPEC-a i proizvodi oko 3,2 miliona barela dnevno, što čini 3 odsto globalne proizvodnje. Prekid sukoba u Libanu smanjio bi vjerovatnoću da će nova američka administracija uvesti stroge sankcije na iransku sirovu naftu, rekli su analitičari ANZ-a. Ako se administracija novoizabranog predsjednika Donalda Trampa vrati politici maksimalnog pritiska na Teheran, iranski izvoz mogao bi se smanjiti za milion barela dnevno.
U Evropi je Kijev, glavni grad Ukrajine, pod stalnim napadima ruskih dronova, izjavio je gradonačelnik Vitalij Kličko. Neprijateljstvo između Rusije, najvećeg proizvođača nafte, i Ukrajine povećalo se ovog mjeseca nakon što je američki predsjednik Džo Bajden dopustio Ukrajini da upotrijebi oružje proizvedeno u SAD-u za napade na područja u Rusiji, što predstavlja značajan preokret politike Vašingtona u ukrajinsko-ruskom sukobu, prenosi Reuters.
S druge strane, OPEC+ bi mogao razmotriti ostavljanje trenutnog smanjenja proizvodnje nafte od 1. januara na svom narednom sastanku u nedjelju, izjavio je azerbejdžanski ministar energetike Parviz Šahbazov, budući da je grupa proizvođača već odložila povećanja zbog zabrinutosti oko potražnje.
Tramp je juče izjavio da će potpisati izvršnu naredbu kojom se nameću carine od 25 odsto na sve proizvode koji dolaze u SAD iz Meksika i Kanade. Nije bilo jasno hoće li to uključivati i sirovu naftu. Većina kanadskog izvoza sirove nafte od četiri miliona barela dnevno odlazi u SAD. Analitičari navode da Tramp vjerovatno neće nametnuti carine na kanadsku naftu, jer se po kvalitetu znatno razlikuje od nafte koju proizvodi SAD i ne može se lako zamijeniti.
“Dodatne carine koje je Tramp predložio od 10 odsto na kineski uvoz mnogo su niže od 60 odsto, koliko je prijetio da će biti prije izbora”, izjavio je tržišni analitičar Toni Sikamur iz IG-a.
(Izvor: Financije.hr)
