Na svjetskim tržištima cijene nafte su porasle i prošle nedjelje, pete zaredom, dostigavši rekorede od novembra prošle godine, što se zahvaljuje dobrim pokazateljima iz američke ekonomije i sukobu u Libiji.
Na londonskom je tržištu cijena barela prošle nedjelje porasla 2,8 posto, na 70,34 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio 4,9 posto, na 63,08 dolara.
Nakon što su u prvom tromjesečju skočile oko 30 posto, cijene su nafte porasle i u prvoj nedjelji drugog kvartala, dostigavši najviše nivoe od početka novembra prošle godine.
Podsticaj cijenama pružili su u petak bolji nego što se očekivalo podaci s američkog tržišta rada. U martu je u SAD-u otvoreno 196.000 radnih mjesta, više nego što se očekivalo i znatno više nego mjesec dana prije.
Dobri pokazatelji iz SAD-a
Ti su podaci ublažili strahovanja od prebrzog usporavanja rasta najveće svjetske ekonomije, a time i od slabljenja potražnje za energentima.
„Ovi su podaci dovoljni da bi održali cijene nafte na američkom tržištu iznad nivoa od 60 dolara barem nekoliko nedjelja”, kaže Josh Graves, strateg u kompaniji RJO Futures.
Podršku cijenama pruža i nada ulagača da će uskoro SAD i Kina postići trgovinski dogovor, čime bi se završio carinski rat, koji je prošle godine negativno uticao na dvije nejveće svjetske ekonomije.
Nakon još jednog kruga pregovora, predsjednik SAD-a Donald Trump rekao je krajem prošle nedjelje da su dvije zemlje vrlo blizu postizanja sporazuma, koji bi mogao biti objavljen u roku od četiri nedjelje.
Cijene nafte podstiče i smanjena proizvodnja Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC) i Rusije, koje se pridržavaju lanjskog dogovora o smanjenju proizvodnje za 1,2 miliona barela dnevno.
Cijene nafte rastu i zbog sankcija SAD-a na naftni sektor Irana i Venezuele, što dodatno ograničava ponudu na tržištima.
Ponuda na tržištima mogla bi biti smanjena i zbog sukoba u Libiji između međunarodno priznate libijske vlade i pobunjeničkih snaga.
