Cijene nafte su danas nastavile da se kreću oko troipogodišnjeg maksimuma, jer je novi talas američkih sankcija Venecueli podgrijao bojazan od smanjenja proizvodnje nafte u toj zemlji, dok analitičari predviđaju dalji pad zaliha u SAD.
Naftni fjučersi su u Njujorku porasli za čak 0,7 odsto, nakon što je američki predsjednik Donald Tramp zabranio kupovinu venecuelanskog duga posle reizbora Nikolasa Madura na funkciju predsjednika, prenosi “Blumberg”.
U međuvremenu, analitičari predviđaju da će američke zalihe pasti i to treću nedjelju zaredom. Američka “laka” nafta WTI za isporuke u junu, čije ugovaranje ističe danas, poskupjela je za 48 centi na 72,72 dolara za barel na Njujorškoj berzi, što je najviši nivo od novembra 2014. godine, dok se u Londonu trgovala po ceni od 72,55 dolara.
U znatno življem terminskom trgovanju za isporuke u julu, cijena WTI nafte je skočila za 23 centa na 72,58 dolara.
Ukupan obim trgovanja bio je oko 15 odsto ispod 100-dnevnog proseka.
Fjučersi sjevernomorske nafte “brent” za julske isporuke takođe su zabeležili rast od 69 centi na 79,91 dolar na londonskoj berzi ICE Fjučers Evropa, nakon jučerašnjeg skoka od 0,9 odsto.
Cijene nafte su trenutno na najvišem nivou od 2014. godine, jer geopolitičke tenzije – američke sankcije Iranu i pad proizvodnje u Venecueli – povećavaju zabrinutost u pogledu globalne ponude.
