Na svjetskim tržištima šestu nedjelju zaredom cijene nafte su pale, skliznuvši na najniži nivo u više mjeseci, jer se investitori plaše da će zbog usporavanja rasta globalne privrede oslabiti potražnja za energentima.
Na londonskom tržištu cijena barela prošle nedjelje pala je 4,6 odsto, na 66,76 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 5,6 odsto, na 56,46 dolara, što je najniža cijena od marta.
Od avgusta do početka oktobra cijene nafte su snažno rasle, dosegnuvši najviši nivo u skoro četiri godine, jer su se investitori plašili oštrog pada izvoza nafte iz Irana, nakon što SAD uvede sankcije na iranski naftni sektor.
U proteklih šest nedjelja cijene nafte su “pale” više od 20 odsto jer najveći svjetski proizvođači povećavaju proizvodnju, kako bi nadoknadili iransku ponudu na tržištu, a pokazalo se i da iranski izvoz nije pao onoliko koliko su se plašili.
Osim toga, svi posljednji podaci upućuju na usporavanje rasta najvećih svjetskih privreda, zbog čega se očekuje da će potražnja za energentima oslabiti.
Nakon što se nedavno pokazalo da je u trećem tromjesečju usporen rast u Americi i Kini, prošle nedjelje je objavljeno da je japanska privreda, treća po veličini u svijetu, u proteklom kvartalu pala za 1,2 odsto u odnosu na isti period prošle godine. Njemačka privreda je u trećem tromjesečju na godišnjem nivou porasla 1,1 odsto, ali u odnosu na prethodni kvartal pala je 0,2 odsto, što je njen prvi pad od 2015. godine.
Sa druge strane, proizvodnja nafte u SAD-u dostigla je prošle nedjelje novi rekordni nivo od 11,7 miliona barela dnevno.
Uz to, u petak je firma Baker Hughes objavila da je prošle nedjelje broj naftnih postrojenja u Americi porastao već peti put u posljednjih šest nedjelja, za dva postrojenja, na njih ukupno 888, najviše od marta 2015. godine. A to znači da se i dalje može očekivati rast američke proizvodnje.
Zbog toga drugi veliki proizvođači, kao što je Saudijska Arabija, najavljuju smanjenje proizvodnje. Članice Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC) sastaće se 6. decembra u Beču kako bi dogovorile proizvodnu politiku za idućih šest mjeseci.
Saudijska Arabija, vodeća članica OPEC-a, želi da ta organizacija smanji proizvodnju za oko 1,4 miliona barela dnevno, što odgovara oko 1,5 odsto ukupne globalne ponude. Saudijci žele da i Rusija smanji proizvodnju, ali Moskva tek treba zvanično da se obaveže na učešće u zajedničkoj akciji.
Većina analitičara očekuje da će OPEC uskoro početi smanjivati proizvodnju jer strahuje od reprize 2014. godine, kada su cijene nafte oštro pale zbog znatno veće ponude u odnosu na potražnju.
Sada se ponovo nazire sličan problem i to uprkos američkim sankcijama iranskom naftnom sektoru. Drugi su proizvođači, naime, više nego nadoknadili smanjenu ponudu iz Irana, što je rezultiralo gomilanjem zaliha.
Naznake smanjenja proizvodnje mogle bi izazvati skok cijena, smatraju neki analitičari, posebno u slučaju još dubljeg pada proizvodnje u Venecueli i Libiji.
Zahvaljujući tome, krajem prošle nedjelje cijene se nafte su se stabilizovale, nakon oštrog pada posljednjih nedjelja.
