Cijene goriva u Crnoj Gori približavaju se rekordnim iznosima, što ugrožava standard građana, poslovanje privrede i podstiče inflaciju, zbog čega je hitno potrebno izmijeniti Zakon o akcizama kako cijene goriva ne bi bile među najvišim u regionu i Evropi, saopšteno je “Vijestima” iz Socijaldemokratske partije, koja će tražiti da se njihov predlog izmjena zakona kojim se snižavaju akcize uvrsti na prvo naredno zasjedanje Skupštine Crne Gore.

Cijene goriva u Crnoj Gori od prije dva dana su veće za tri do pet centi, nakon čega litar euro dizela košta 1,31 euro što je svega sedam centi manje od istorijskog rekorda iz avgusta 2012. kada je iznosio 1,38 eura. Rekordna cijena eurosupera 95 tada je bila euro i po a sada je 1,41 euro, a eurosuper 98 te rekordne godine koštao je 1,54 eura a sada 1,41 euro.

U odnosu na Bosnu i Hercegovinu, gdje su takođe u ponedjeljak povećane cijene goriva za dva do tri centa, eurodizel u Crnoj Gori je skuplji za 12 centi, dok je super 95 skuplji za 21 cent a super 98 za 18 centi.

Prema cijenama goriva, Crna Gora je u društvu nekih od najrazvijenijih zemalja EU gdje su prosječne plate tri-šest puta veće nego u Crnoj Gori, tako je dizel u Luksemburgu 1,15 eura, Slovačkoj 1,20, Sloveniji i Austriji 1,31 eura, u Njemačkoj 1,37 eura, Danskoj 1,39,…

SDP izmjenama zakona predviđa smanjenje cijena za oko 15 odsto, a zakon su prvi put poslali Skupštini u julu ove godine, kada su cijene bile i nešto niže nego sada, ali je skupštinska većina koju čine DPS, SD i manjinske stranke odbila da se on i uvrsti u dnevni red.

“Ovu inicijativu smo pokrenuli prije nekoliko mjeseci uz jasnu želju da se spriječi preveliko oporezivanje građana preko akciza koje su znatno povećane proteklih godina, a povećana je i stopa PDV-a. I tada i danas nam je obrazloženje da je nerazumno da država ubira fiksni procenat u cijeni goriva koji se kreće od 54% do 58.3%, čime dolazimo u situaciju da kako raste cijena goriva na berzi raste i uzimanje države u litru goriva, čime se građani dovode u poziciju da plaćaju i povećanje stvarne cijene goriva, ali i uvećanje po osnovu akciza i poreza”, kazao je “Vijestima” član predsjedništva SDP-a Mirko Stanić.

On je kazao da je od njihovog prvog predloga u julu do sada cijene goriva značajno uvećane, a ukoliko se hitno ne smanje uticaće na nove talase poskupljenja koji, kako je kazao, mogu izuzetno negativno uticati na standard građana.

“Kada se dogode ovakvi naftni šokovi dešava se i spiralno povećanje cijena roba i usluga čiji bitan input čini nafta, pa se može očekivati da se povećaju cijene prevoza, prehrambenih artikala i nekih roba široke potrošnje, koje često ostanu na istom nivou i poslije vraćanja cijana nafte u normalu. Građani Crne Gore tradicionalno plaćaju dosta visoke cijene nafte, pogotovo ako uzmemo u obzir da je dopremanje nafte do naše zemlje morskim putem jedan od najjeftinijih načina transporta, pa se može desiti da poslije daljeg povećanja dio potrošača u pograničnim gradovima kupuje gorivo u susjednim državama, čime bi došli u situaciju kao i sa akcizama na duvanske proizvode – da veće akcize donose manje novca u budžet”, kazao je Stanić.

On je naveo da se negativni efekti mogu spriječiti smanjenjem iznosa akciza, zbog čega predlažu smanjenje za 15 odsto što bi, kako je kazao, bila fer mjera kojom će građani nastaviti da plaćaju isti iznos dažbina u eurima za litar kao što su plaćali i kad su cijene nafte bile niže na berzi.

“S druge strane niže cijene goriva znače i mogućnost veće poslovne aktivnosti za određene grane privrede, niže troškove poslovanja, što stimulativno djeluje na rast i dovodi do povećanja budžetskih prihoda. Očekujumo da predstavnici vlasti koji se javno zaklinju da čine sve da pobošljaju standard građana ovaj naš predlog prihvate, kako bi omogućili očuvanje standarda građana, koji je izuzetno ugrožen poslije svakog povećanje cijena, što smo vidjeli u ranijem periodu”, naveo je Stanić.

Iz ove partije podsjećaju da je u julu 2009. godine litar dizela koštao 82 centa, a benzina 95 centi, kao i da u sadašnjoj cijeni od 1,41 euro država uzima 82 centa, dok je samo gorivo sa zaradom prodavca 59 centi.

“Zbog toga predlažemo smanjenje akciza za 15%, kako bi se i cijene goriva smanjile na iznos od 1,1 euro za dizel i 1,2 eura za benzin što bi bilo stimulativno za privedu i građane i dovelo do veće privredne aktivnosti koja će u krajnjem rezultirali i većim prihodima budžeta i po osnovu akciza ali i multuplikativnih efekata. S obzirom na prosječnu zaradu u Crnoj Gori smatramo da je iznose akciza potrebno prilagoditi mogućnostima i životnom standardu većine građana Crne Gore, koji su žrtve pogrešne ekonomske politike koju vodi Vlada Cme Gore”, navedeno je u obrazloženju.

Kada je u junu cijena dizela bila 1,30 eura, a benzina 1,41 i 1,44 eura, ministarka Sekulić je kazala da nema razloga za paniku kao i da će Vlada pratiti kretanje cijene i reagovati po potrebi. Ministarstvo ekonomije je prije dva dana prihvatilo novi rast cijena za tri do pet centi po litru

“Mi ćemo po nalogu Vlade svakodnevno pratiti kretanja i već na sljedećoj sjednici Vlade informisati kakvi su obračuni. Prema onome što sad vidimo ne očekujemo rast cijena, ali to ne mogu sigurno potvrditi jer se radi o robi sa berze. Mi ćemo nakon informisanja Vlade odlučiti da li je potrebno korigovati cijene”, navela je Sekulić prije pet mjeseci tvrdeći da Vlada nema ništa sa cijenama goriva jer one zavisi od cijena na međunarodnoj berzi derivata i odnosa eura i dolara.

Prije godinu i po Vlada je uvela nove akcize za gorivo od 11 centi po litri, što je uticalo na rast cijena u januaru 2017. za 13 centi jer akciza ulazi u sumu na koju se obračuna PDV. U januaru ove godine Vlada je povećala PDV sa 19 na 21 odsto, što je povećalo cijene za još dva i tri centa.

SEEbiz