Cijene pojedinih osnovnih životnih namirnica u Crnoj Gori su slične ili čak više u odnosu na balkanske članice Evropske unije (EU) Hrvatsku i Sloveniju, iako su prosječne zarade znatno niže nego u ovim zemljama, pokazuje analiza Vijesti.

Sindikat i, indirektno,Vlada za povećanje cijena krive velike marže trgovaca, dok iz trgovačkih lanaca kažu da nisu povećavali marže i da su na rast cijena uticale visoke dažbine države, kao i poskupljenje proizvoda kod proizvođača i dobavljača.

Od 10 analiziranih artikala u Crnoj Gori samo su jeftiniji hljeb i brašno, dok su cijene banana, ulja, piletine, mlijeka, šećera, soli, jaja i krompira više od makar jedne zemlje. Metodologija je bazirana na tome da su za istu grupu proizvoda uzete cijene od najjeftinijih prisutnih brendova u prosječnom trgovinskom lancu na njihovim onlajn sajtovima.

Ako biste kupili po jedan proizvod od tih artikala (kilogram ili litar),u Crnoj Gori biste za taj paket izdvojili 16,33 eura, u Hrvatskoj 13,82 eura, a u Sloveniji 16,84 eura.

Međutim, treba imati u vidu da je prosječna februarska neto plata u Crnoj Gori iznosila 757 eura, u Hrvatskoj 1.026,dok je ona u decembru 2022.godine u Sloveniji iznosila 1.419 eura.

To znači da se sa prosječnom platom u Crnoj Gori iz 46 navrata mogu kupiti po ovih 10 namirnica, u Hrvatskoj 74 puta, dok bi u Sloveniji trebalo čak 84 odlazaka u prodavnicu da potrošite mjesečnu zaradu.

Sagovornici Vijesti različito tumače ove podatke i aktuelne cijene osnovnih životnih namirnica. Iz Unije slobodnih sindikata (USS) su kazali da podaci predstavljaju poražavajuća činjenica, s obzirom da je prosječna zarada nekoliko puta manja u Crnoj Gori, i ukazuju da su jedino cijene hljeba kod nas niže u odnosu na najjaču ekonomiju Evrope Njemačku. Oni su pozvali Vladu da ograničavanjem marži stane na put zloupotrebama trgovinskih lanaca, dok iz resornog Ministarstva ekonomskog razvoja (MER) navode da će nastaviti dijalog sa trgovcima naglašavajući da bilo kakvo ograničavanje cijena nosi brojne rizike. Sa druge strane, iz najvećeg trgovačkog lanca “Voli poručuju da su njihove marže uvijek iste,te da da finalna maloprodajna cijena zavisi od niza faktora na koje ne mogu da utiču.

Iz Privredne komore nisu odgovorali na pitanja redakcije kako komentarišu cijene proizvoda u Crnoj Gori, da li imaju analizu koja se tiče njihovog kretanja,te da li smatraju da su trgovcima previsoke marže.

Prema zvaničnim podacima Monstata, ukupne potrašačke cijene u januaru ove godine u odnosu na prošlu su više za 16 odsto, dok su hrana i bezalkoholna pića poskupili za 25 odsto. Tako su najviše rasle cijene mlijeka, sira i jaja 45 odsto, cijene hljeba i žitarica porasle su za 22 odsto,mesa i ribe 20 odsto koliko i ulja i masti, odnosno voća i povrća.

Rizično ograničiti cijene

Iz MER-a kojim rukovodi Goran Đurović tvrde da su zajedno sa Vladom uradili sve kako bi zaustavili rast cijena i podsjetili da je u junu 2022. godine usvojena odluka kojom su marže u trgovinama na veliko ograničene na pet odsto, a u malim trgovinama na sedam odsto za: pšenično bračno (tip 400 i 500), šećer, suncokretovo ulje i kuhinjsku so.

Kako navode na osnovu podataka Uprave za inspekcijske poslove i redovnih izvještaja i analiza ministarstva primjećuju trend rasta cijena osnovnih životnih namirnica,ali ističu da se jasno može uočiti da je kod proizvoda kod kojih je na snazi ograničavanje trgovačkih marži u analiziranom periodu došlo do smanjenja cijena ili su one zadržane na približno istom nivou.

“Podaci pokazuju da je došlo do smanjenja cijene jestivog suncokretovog ulja po litru za prosječno 18 odsto, pšeničnog brašna po kilogramu za prosječno pet odsto, smanjenja cijene šećera po kilogramu za prosječno šest odsto, dok je došlo do povećanja cijene kuhinjske soli po kilogramu za prosječno četiri odsto, naveli su iz ministarstva.

Za dalje korake u cilju zaštite kupovne moći građana, naveli su da je potrebno uložiti dodatne napore kako bi se inflacija stavila pod kontrolu.

U tom kontekstu nastavljamo dijalog sa predstavnicima trgovačkih lanaca u cilju iznalaženja najboljeg modela za građane ali i za privredu, naveli su iz MER-a.

Oni smatraju da bilo kakvo ograničavanje cijena osnovnih životnih namirnica, nosi brojne rizike, što se, kako navode, pokazalo u odnosu na odluku prethodne Vlade da ograniči cijenu bijelog hljeba, koja u praksi nije postigla veći rezultat.

“Stoga MER pažljivo sagledava sve mehanizme da se pronađe odgovarajući kompromis, naveli su.

Stati na kraj zloupotrebama trgovačkih lanaca

Na pitanje da li je država dovoljno zaštitila standard građana kada je u pitanju rast cijena, iz USS su naveli da ona jeste u velikoj mjeri pomogla i privredi i stanovnicima da se ublaže posljedice koronavirusa i rata na Istoku,ali smatraju da ima prostora za dodatnu intervenciju.

Oni su podsjetili da je Vlada u maju prošle godine, osim ograničavanja marže,uvela i nultu stopu PDV-a na brašno, hljeb,so i ulje,ali da je ona od 1. januara ove godine prestala da važi, tako da su za taj iznos ovi proizvodi dodatno poskupil. Oni od Vlade i ministra finansija Aleksandra Damjanovića zahtijevaju i da ponovo aktiviruju odluku, koja je prestala da važi krajem februara, o umanjenju akciza na goriva u iznosu ne manjem od 40 odsto.

“Više puta smo napominjali da se marže i ostalih proizvoda moraju kontrolisati od strane države, a posebno nekontrolisane marže su bile izražene početkom pojave koronavirusa, kada su pojedini trgovci podizali iste do 200-300 odsto za dio proizvoda…USS će i dalje nastaviti sa svojim predlozima prema Vladi, kako bi pokušali stati na kraj ovim zloupotrebama trgovinskih lanaca,koji često u međusobnim dogovorima i ‘igrama podizanja cijena’ sami utiču na podizanje marži,što u finalnom dovodi do rasta cijena namirnica”, naveli su iz sindikalne organizacije.

Oni su poručili i da je običnom građaninu jasno da je inflacija znatno veća od zvanične, posebno zbog činjenice da su osnovne životne namirnice u prethodnih godinu dana poskupile i do 100 odsto, navodeći primjer jestivog ulja.

Dodali su da će sve biti uzaludno ako inspekcija ne bude radila svoj posao i kontrolisala cijene u trgovinskim lancima, te ako ne bude adekvatno kažnjavala za prekršaje koje konstatuje.

“Uz adekvatnu kontrolu, ali i kazne, svi ćemo biti na dobitku građani sa nižim cijenama, država punjenjem budžeta”, poručili su iz USS.

Profit raste zbog prometa, a ne marži

Iz kompanije “Voli” kritike, da su marže koje određuju trgovci visoke, nazivaju zlonamjernim i populističkim, “a nekad je u pitanju i neznanje”. Oni su istakli da su marže uvijek iste, da za sada ne rastu, ali da ako budu rasli nameti onda će sigurno i one morati.

Kako su pojasnili na nabavnu cijenu nemaju uticaja,jer je određuju proizvođači, dok krajnja cijena osim tog faktora zavisi i od troškova prevoza, skladištenja, akcize, carina, prelevmana i PDV-a…

Oni su saopštili da su na raspolaganju svim institucijama, da analiziraju razloge uvećanja cijena tvrdeći da to nema nikakve veze sa rastom marže, a kamoli sa ekstraprofitom.

“O tome govori činjenica koja se može vidjeti kroz naše bilanse da je bruto marža veća za 1,19 odsto 2022. godine u odnosu na prethodnu i da nam je profit rastao zbog porasta prometa, ne zbog uvećavanja marži. Znamo da zbog inflacije rastu troškovi i da marža mora biti veća, ali sa bruto maržom većom za 1,19 odsto nema ekstraprofita”, istakli su iz kompanije i dodali da je njihov profit u ovoj godini veći zbog uvećanja potrošnje i priliva stanovništva iz Ukrajine i Rusije.

Tvrde i da su cijene u EU (Mađarska) porasle čak do 26,2 odsto i navode da su u Crnoj Gori na osnovu analize 500 najprodavanijih artikala, cijene u martu ove godine u odnosu na prethodnu godinu veće 15,7 odsto.

“Razlog za povećanje cijena u Crnoj Gori su poreski nameti i povećanje poreza na dobit sa 9 na 15 odsto, uvođenje akciza i inflacija. Svako uvećanje i uvođenje poreza i akciza mora dovesti do povećanja cijena, a činjenica je da se nabavka uglavnom oslanja na uvoz”, saopštili su iz “Volija”.

Pažnju usmjeriti na razvoj poljoprivrede

Objašnjavajući razlog visokih cijena namirnica iz USS su ukazali da je Crna Gora uvozno zavisna zemlja, te se svake godine suočava sa velikim trgovinskim deficitom, naglašavajući da privreda ne može da počiva samo na turizmu. ’’Deficit se u posljednjoj godini malo smanjio, jer smo izvezli veliku količinu električne energije, ali je to i dalje nedovoljno da se kompletna slika popravi u kratkom, a sve su prilike niti u srednjem vremenskom roku….

Oni su u više navrata predlagali da se posebna pažnja usmjeri na razvoj poljoprivrede.

Ideja je bila besplatno ustupanje obradivog zemljišta našim poljoprivrednicima, ali i pojačane subvencije za seoska domaćinstva čime bi se proizvodnja značajno povećala, a samim tim bi zaustavili odliv ljudi iz sela u gradove, te riješili još jedan veliki problem sa kojim se naša zemlja suočava. Naravno, kako bi se razvoj poljoprivrede ubrzao, pored ustupljenog zemljišta i adekvatnih subvencija, država mora proizvođačima garantovati siguran otkup, čime bi se stvorili nesmetani uslovi za povećanje domaće proizvodnje, a samim tim smanjenje uvoza, te popravljanju spoljnotrgovinskog bilansa, kazali su iz USS.

U Hrvatskoj aplikacija za praćenje kretanja cijena

Hrvatska Vlada kreirala je u februaru aplikaciju koja prati cijene hrane i pića. Trgovački lanci, koji su na to dobrovoljno pristali, u obavezi su da na svakih 15 dana resornom ministarstvu dostavlju cijene za 1.200 do 1.300 proizvoda hrane i pića, pa građani imaju mogućnost da prate koji su to proizvodi pojeftinili, poskupili ili zadržali cijenu.

Na pitanje da li razmišljaju da sličan model primijene i u Crnoj Gori, iz MER-a su naglasili da će podržati svaki predlog koji podstiče lojalnu konkurenciju.

O kreiranju aplikacije, odnosno sajta koji bi objedinio sve trgovinske lance i omogućio praćenje cijena proizvoda u supermarketima neophodno je prethodno obaviti razgovore sa predstavnicima trgovinskih lanaca, jer je u pitanju aplikacija koja bi se bazirala na dobrovoljnosti u smislu da sami trgovci dostavljaju i redovno ažuriraju podatke. Podržaćemo svaki predlog koji podstiče lojalnu konkurenciju na tržitu i podrazumijeva bolju informisanost crnogorskih potrošača, saopštili su iz ovog ministarstva.

Voli: Od maloprodajne cijene zarada kompanije je 2,63 odsto

Iz kompanije Voli su na primjeru sira koji uvoze iz EU dostavili podatke šta kreira finalnu cijenu proizvoda.

Kako tvrde, maloprodajnu cijena je 7,99 eura, od čega je nabavna 4,4 eura (55 odsto), izdaci (PDV, carina, prelevman) prema državi 2,22 eura (28 odsto), prevoz 0,15 eura (dva odsto), a sama marža 1,22 eura (15 odsto).

Na maržu od 1,22 eura, iz Volija su objasnili da na zarade zaposlenih izdvoje 0,34 eura, a na troškove amortizacije 0,21 euro, goriva 0,02 eura, struje 0,05 eura, komunalnih usluga 0,05 eura, održavanje i građenja objekata 0,03 eura, dok su ostali troškovi 0,31 euro.

Od maloprodajne cijene naša zarada je 0,21 eura ili 2,63 odsto, poručili su iz kompanije.

Kao drugi primjer naveli su gazirani sok čija je maloprodajna cijena 1,59 eura, koju trećinu čini nabavna cijena, marža 19 odsto, prevoz dva odsto, a izdaci koji idu državi 46 odsto.

Naša marža je 15 odsto, a udio koji uzima država je i do 46 odsto, naveli su iz Volija.

Vijesti